Na meniju svjetske politike ozonski omotač

Činjenica da nam priroda sve više nestaje iz vidokruga, dovodi nas do toga da polako, ali sigurno, zaboravljamo šta joj sve dugujemo. Štaviše, ponašamo se kao da priroda nešto duguje nama jer ne uviđamo koliko joj štetimo.

Sve teže možemo vidjeti prirodu oko nas - parkove, šume, livade - a uzrok tome je sve veći broj građevina, sve izraženije ulaganje u  infrastrukturu i sve brži razvoj industrije. U ovakvom stanju stvari, treba da se podsjetimo stare mudrosti da čovjek pripada prirodi, a ne priroda njemu, ili, barem bi tako trebalo biti.

Na žalost, ovakav pogled na stvarnost ne dopire do velikog broja ljudi. Sjetite se sami koliko često na primjedbu drugima da ne bacaju smeće gdje god stignu, ili  da isključe motor automobila dok čekaju u koloni, ili da koriste preparate koji ne štete ozonskom omotaču svojim isparenjima, dobijate odgovor “Pa šta, to sve nije istina, a i ako je istina, te štetne posljedice se neće dogoditi sada.”

Ljudi koji tako razmišljaju i pričaju su sebični, jer razmišljaju samo o svom komforu. Oni pri tome ispoljavaju i nizak nivo društvene odgovornosti, ali i nizak nivo same spoznaje realnosti, da shvate da se to za što im se prigovara, dešava baš u ovom trenutku, i to svima, bez ikakve razlike da li prihvataju ili ne posljedice učinjenog.

Ovakvi naši sugrađani izgleda ne žele da znaju  koliko njihove svakodnevne navike utiču na sve ostale. A gore iznad nas, bukvalno je sve gore i gore, malo po malo, ozonski omotač, naš veliki nevidljivi štit, sve više se tanji i tu nastaje problem.

Mnogi političari, privrednici, osobe koje bi trebale da vode zemlju na svim poljima i da vode računa ne samo o njenoj sadašnjosti, već i o budućnosti, kojima je zadatak i da vode računa o prirodi, takođe ne vjeruju u ovo. Čak ni sam predsjednik SAD Donald Tramp, kako je u nekoliko navrata isticao javno,  ne vjeruje u globalno zagrijavanje


Tramp je takođe najavljivao da će povući SAD iz Pariskog sporazuma o globalnom zagrijavanju  koji ujedinjuje više od 190 država. Njihov deklarativno zajednički  napor je da se sveobuhvatnim djelovanjem smanji efekat ispuštanja CO₂ i “Staklene bašte” na nivo koji će omogućiti održivi razvoj čovječanstva. Pored toga, predsjednik koji je u ovu fotelju došao kao priznati biznismen, najavljuje i da će smanjiti agenciji  NASA fond za istraživanje klimatskih promjena.

Ako uzmemo u obzir da su SAD druga zemlja po redu (odmah iza Kine) po stopi zagađivanja, može se pretpostaviti koliko bi ostvarivanja ovih Trampovih najava radikalnih odluka uticale, tj koliko utiču na ostatak svijeta.

Crna Gora je proglašena ekološkom državom, ali, sve nam se manje čini da je tako. Ipak nije da se ne radi na poboljšanju imidža naše države: krajem prošle godine je održana prezentacija projekta SBUR (Second Biennial Update Report) čiji je cilj da unaprijedi ažuriranje inventara gasova s efektom staklene bašte. Ohrabrujuće je kada znamo da su radionici prisustvovali predstavnici  Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za javno zdravlje...

Pored toga spremili su i Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama uređen prema UNFCCC, a  uskoro nam stiže i drugi.

Termin klimatske promjene podrazumijeva anomalije u temperaturi, otapanje polarnih naslaga, povećanje nivoa mora..  Sredinom januara ove godine, i sami smo u Baru bili svjedoci koliko se promjena na mikronivou, samo u barskom kraju, dešava  u ovom trenutku, ma koliko god to oponenti poricali. 


Naime, u Baru je više dana uzastopno na snazi bio meteorološki crveni alarm koji najavljuje nevrijeme olujnog karaktera.  Ono se i desilo, manifestujući se silinom kakvu ne pamte ni najstariji Barani. Bura koja nije prestajala pet dana lomila je bilborde  i razbijala krovove širom grada i prigradskih naselja, čupala i lomila stabla u parkovima, voćnjacima i maslinjacima, potapala čamce u marini... U nekim trenucima, činilo se kao da ovom nevremenu neće biti kraja, da se čak i zgrade povijaju pod udarom stihije! Priroda kao da se okomila na nas da nas opomene da je ne vrijeđamo.
 
U svoj toj seriji neugodnih događaja, zbio se I jedan koji nije bio toliko ružan, već naprotiv izazvao nepodijeljene simpatije građana svih uzrasta, ali, koji je takođe jasan simbol promjena-prvi put u zadnjih desetak godina, u Baru je pao snijeg! Nije se zadržao duže od jedne noći, međutim, na pojedinim mjestima dostizao je visinu od čak 20 centimetara!


Ako razmislimo o svim ovim meteorološkim indikatorima, koji se sada samo u Baru pojavljuju na način koji do sada nije bio zabilježen, ako sagledamo veću i širu sliku, moći ćemo da uvidimo da ove anomalije nisu presedan, već posljedica konstantnog urušavanja balansa čovjeka i prirode, uzrokovanog time što je čovjek zaboravio na potrebu postojanja tog balansa.

Situacija na prvi pogled djeluje beznadežno, jer je točak progresa nezaustavljiv, sve će se više graditi i proizvoditi. Ipak, bez obzira na to, postoje stvari koje svako od nas može uraditi da se stanje makar u njegovom najbližem okruženju promijeni, a to su i stvari koje treba uraditi jer je svako od nas odgovoran za današnja i buduća dešavanja u društvu, bio on toga svjestan ili ne.

Ti koraci koje treba preduzeti, uopšte nisu veliki, ni epohalni, niti zahtijevaju velike napore i odricanja.  Za početak,  mi učenici trebali bi povesti računa o količini smeća koje stvaramo, gdje ga i kako odlažemo. Treba razmisliti i o načinu dolaska u školu, korišćenje usluga  javnog saobraćaja direktno smanjuje emisiju CO 2 na lokalnom nivou. Ekološki najprihvatljiviji, a uz to i najsportskiji  način prevoza je svakako korišćenje bicikla, koji će djelovati i na naša, i na pluća grada. 

Da, zaista treba uticati da se poveća svijest ljudi o ovim detaljima, a imajući u vidu koliko su rasprostranjene i popularne društvene mreže , stvaranje tematskih stranica bilo bi jedno od adekvatnih rješenja da ovakve poruke brzo i efikasno dopru do što šire publike.  Svakako bi i ovaj tekst imao svoje mjesto na jednoj takvoj stranici, sa ciljem da svog čitaoca makar zamisli o čitavoj ovoj priči…

• Novi sajt i novi logo za 17. april – rođendan Radio Bara

• Tri nagrade u Italiji za mlade barske pijaniste

• VIDEO: Izložba i tribina: Emotivni povratak u 1979.

• Raičević sa vojskom u Lunjićima

• VIDEO: Smotra aktivista u slučaju zemljotresa