Društvo

SO Bar: Usvojen program rada DOO Komunalne djelatnosti

by Vjera Knežević Vučićević | 09:05:2017 | 14:56:04

Na šestom nastavku 18. sjednice SO Bar nakon tročasovne rasprave usvojen je program rada za tekuću godinu DOO “Komunalne djelatnosti” sa 25 glasova "za" i jednim "protiv".
 
“DOO ‘Komunalne djelatnost’ i će u narednom periodu fokus staviti na povećanje naplata potraživanja za usluge po cjenovniku koji datira od februara 2009. godine, čime nastojimo da obezbijedimo neophodna sredstva za uspješno poslovanje i unaprijeđenje djelatnosti”, saopštila je direktorica Nedeljka Orlandić.

 
Savo Vujošević (DEMOS) procjenjuje da se ‘Komunalne djelatnosti’ moraju više domaćinski odnositi prema novcu građana Bara.
 
Predsjednik SO Bar Radomir Novaković Cakan ponovo je insistirao na konkretnom odgovoru kada će u Baru biti sagrađen azil za pse i podsjetio da je to problem sa kojim se godinama bezuspješno pokušavaju izboriti.
 
“Od DOO ‘Komunalne djelatnosti’ sam prije nekoliko dana dobio zvaničnu informaciju u kojoj se navodi da je na osnovu Zakona o zaštiti dobrobiti životinja i Statuta Opštine Bar SO Bar na sjednici održanoj 29. decembra 2010. godine donijela Odluku o kućnim ljubimcima. Odredbe ove Odluke podrazumijevaju da se ‘sklonište za napuštene i izgubljene životinje organizuje u roku od godinu, od dana njenog stupanja na snagu’. S obzirom da u tom roku nije izgrađeno sklonište, Društvu nijesu stvoreni materijalno-tehnički uslovi za obavljanje ove djelatnosti. Programom rada i za 2017. godinu nije planirana ova djelatnost”, saopštio je Novaković.
 
On je kazao i da je u dopisu Komunalnih djelatnosti koje potpisuje direktorica Orlandić navedeno da je po osnovu 50 okončanih sudskih postupaka u periodu od 2011. do 2016. godine za naknadu štete zbog napada i ujeda pasa lutalica isplaćeno 59.012 eura, te da se pred Osnovnim sudom u Baru vodi još 30 postupaka. Novakovića je interesovalo i da li “Komunalno preduzeće” ima deponiju za odlaganje uginulih životinja i klaničkog otpada.
 
Savo Pavlović (SD) je tokom rasprave po ovoj tački dnevnog reda ukazao da bi bilo dobro da se uvede solarna rasvjeta, što je kako procjenjuje investicija koja bi se za nekoliko godina višestruko isplatila.
 
“Jedan od uslova da Crna Gora postane članica EU i time dio civilizovanog društva, neophodno je da obezbijedi azil za pse i mačke sa svim potrebnim pratećim objektima. Koliko ćemo još para dati jer nemamo azil? Veliki problem u Baru je i lutajuća stoka. Često imamo osjećaj da se nalazimo u Indiji, jer niko ‘svetu’ kravu ne može da ukloni sa ulice. Osim krava, nerijetko i ovce i koze naprave veliku štetu u privatnim imanjima, a za to niko ne snosi posljedice”, kazao je Pavlović. On smatra da treba napraviti i stacionar odakle bi se oduzeta stoka transportovana u Podgoricu u ZIKS i upozorava na neophodnost rješavanja ovog problema prije početka turističke sezone, jer je bilo i slučajeva saobraćajnih udesa zbog stoke koja se slobodno kreće ulicama.
 
“U interesu svih koji živimo u Baru nadam se da ćemo problem azila ipak uspjeti da riješimo, kao i nedostatak deponije za uginule životinje. Iako su vlasnici lutajuće stoke kažnjavani, to nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Nastavićemo da u saradnji sa Komunalnom policijom pokušamo da što prije stanemo na put tom problemu”, kazala je direktorica Komunalnih djelatnosti. 

 
“U toku prošle godine samo su dvije palme stradale od crvenog surlaša, a na četiri je urađena dendro-hirurgija. Veliki broj je uništen usljed niskih temperatura tokom prošle zime. Ipak, raduje što su od svih primorskih opština palme u Baru stradale u najmanjem broju”, navela je inženjer hortikulture Mira Prentović.
 
Veliki problem su i divlje deponije na nekoliko lokacija u gradu.
 
“Program rada se donosi prilično kasno. Brojni su razlozi i opravdanja zbog kojih Komunalne djelatnosti ne funkcionišu na način na koji bi trebalo-slaba naplata, stara mehanizacija, a investicije na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži uzrok su razrovanih ulica u susret turističkoj sezoni... Sinergija između poslova koje obavljaju komunalne djelatnosti i građani mora biti na većem nivou, jer ovo društvo ne može samostalno. Moramo isforsirati da što prije Bar osvane onakav kakav grad sa ovakvim potencijalima zaslužuje”, kazala je Branka Nikezić (DPS).
 
“Time što ne orezujemo suve grane palmi stradalih u nevremenu, štitimo ih od surlaša, jer bi se orezivanjem stvorilo meko tkivo kroz koje bi ova štetočina imala lakši pristup”, objasnila je Mira Prentović iz Komunalnih djelatnosti.
 
Predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić procjenjuje da je ogroman trud zaposlenih u Komunalnom preduzeću da grad i opština budu čisti.

 
“Količina otpada deponovana na Možuri je prošle godine bila veća nego prethodnih. To govori o velikom naporu da se održi čistoća i komunalni red. S druge strane ‘nicanje’ divljih deponija i loš odnos građana stoje na putu naporima preduzeća. Ostvarili smo saradnju sa sa čelnicima preduzeća u Mariboru koje je jedno od najboljih u Sloveniji. Oni su boravili u Baru, čekirali probleme i definisali pravce u kojima treba ići kako bi se promijenila svijest da je komunlani otpad balast i trošak. On to nije-u njemu leži profit. Moramo raditi selekciju otpada, postaviti kontejnere u kojima će on biti selekcioniran. Slovenci stumulišu građane tako što im se na osnovu toga koliko su otpada pravilno selektovali za toliko umanjuju račun”, ukazao je predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić. On je objasnio da se u najskorije vrijeme moraju zamijeniti postojeći kontejneri, od kojih pola moraju biti za selekcioni, a pola organski otpad, čime ćemo se približiti evropskim standardima.
 
“Ne možemo azil da posmatramo kao logor u kojem ćemo sve napuštene pse u Baru držati zatvorene. On podrazumijeva skupljanje, vakcinisanje, brigu i poslije nekoliko sedmica udomljavanje ili njihovo vraćanje u prirodu. U Baru postoji nekoliko privatnih azila. Izvršili smo i brojanje pasa. Otežavajuća okolnost je što u Bar dovoze grupe pasa iz ostalih crnogorskih gradova koji se kreću u čoporima i opasni su. Problem su i kućni ljubimci koje vlasnici ostavljaju. Na teritoriji opštine Bar nema bjesnila. Vakcina košta jedan i po euro. Ujed psa ne smije da se hirurški obrađuje u smislu šivenja, pa samim tim trošak zbrinjavanja nije onoliko visok kako se to u posljednje vrijeme nastoji prikazati. U dogovoru sa NVO ‘Prijatelji životinja’ otvorićemo štand gdje će volonteri dva puta nedjeljno razgovarati sa zainteresovanima”, saopštio je gradonačelnik Bara.