Društvo

Ujedi pasa sve češći, troškovi liječenja nijesu veliki

by Vesna Šoškić | 16:05:2017 | 14:29:29

Zbog sve većeg broja lutajućih životinja na našim ulicama i opasnosti koje predstavljaju za građane poslednjih mjeseci i godina to je sve eksploatisanija medijska tema. Zatražili smo i riječ stručnjaka -  dr Ljiljana Jovićević, epidemiolog i koordinatorka Higijensko-epidemiološke službe u barskom Domu zdravlja upozorava da je broj ujeda pasa iz godine u godinu sve veći i da troškovi liječenja ne bi trebalo da budu prioritet, već posljedice koje mogu imati na fizičko i psihičko zdravlje pacijenata.
 
“Za prva 4 mjeseca ove godine na području naše opštine registrovan je 61 ujed životinja, prošle godine 163, a najveći broj povreda od životinja zabilježen je 2014. godine -187. Ovo su podaci koji upozoravaju na opreznost i preduzimanje preventivnih mjera, posebno imajući u vidu da je pred nama turistička sezona i da bi to moglo da naruši i naš imidž kao atraktivne turističke destinacije", kazala je dr Ljiljana Jovićević, koja je bila gost Otvorenog studija Radio Bara.
 
Ona je istakla da povrede najčešće nanose psi lutalice, ali i druge životinje - mačke, pacovi, majmuni, pa čak i magarci, koji se koriste u turističke svrhe na našim plažama.
 
“Fizičke povrede mogu biti ozbiljne, ali često zanemarujemo i traumu kroz koju prolaze naši pacijenti koji su doživjeli ujed životinje i šok sa kojim su se suočili. Najteže je kada su u pitanju djeca, koja su zbog nepažnje i slobodnog pristupa životinjama i najugroženiji, a na meti lutajućih životinja često su i biciklisti i motoristi. Najdrastičniji slučaj se dogodio kada je pas lutalica uletio u dvorište jedne kuće u prigradskom naselju i nanio povrede na licu djeteta od dvije godine. Pacijenti su, osim što su fizički povrijeđeni veoma uplašeni i pod stresom što ponekad prouzrokuje dodatne komplikacije i posljedice. Zato je degutantno pričati o troškovima liječenja, jer je to u ovom slučaju najmanje važno, tim prije što su oni daleko manji od onih koji su navedeni u pojedinim medijima poslednjih mjeseci”, kazala je dr Ljiljana Jovićević koja je istakla da vakcina košta 13 €, plus anitetanus serum, a potrebno je 5 vakcina, što jasno ukazuje da su troškovi zdravstvene njege neuporedivo manji u odnosu na medijske napise.
 
Najopasnija i najozbiljnija posljedica ujeda životinja je bjesnilo, virusno oboljenje koje napada centralni nervni sistem i koje je smrtonosno. Radi se o zaraznoj bolesti kojoj su izložene i domaće i divlje životinje.

 
“Zato u HES-u sprovodimo aktivnu i pasivnu imunizaciju kao preventivnu mjeru. Ukoliko se dogodi ujed psa ili neke druge životinje pacijent bi trebalo da se javi svom izabranom ljekaru koji će propisati terapijske mjere i uputiti ga u Higijensko-epidemiološku službu, gdje ćemo procijeniti da li je potrebno sprovesti antirabičnu zaštitu. Prvo provjeravamo podatak o vakcinalnom statusu životinje. Ukoliko je poznat vlasnik potrebno je da dostavi potvrdu o vakcinaciji. Ako pas nije vakcinisan vlasnik je u obavezi da ga odvede kod veterinara koji će sprovesti desetodnevni nadzor i dati mišljenje. Ako se radi o lutajućoj životinji i nemamo podatke o vakcinaciji, započinjemo antirabičnu zaštitu koja podrazumijeva 5 doza vakcine i antitetanus serum koji se daje sa prvom dozom vakcine. Uz sve to doktor propisuje i antibiotik jer su rane od životinja sklone infekcijama”, kazala je dr Jovićević koja je istakla da, na sreću, zahvaljujući preventivnim mjerama, od 2012. godine u Crnoj Gori nije registrovan nijedan slučaj bjesnila.
 
Simptomi bjesnila kod životinje su izrazita uznemirenost, pjena na ustima, povijen rep prema unutra... Kod ljudi preneseni virus se manifestuje, takođe u izraženoj uznemirenosti, intenzivnom lučenju pljuvačke, hidrofobiji - izraženom strahu od vode, grčenju muskulature...
 
“Postoji furiozno(pomamno) i paralitično (mirno) bjesnilo, zavisno od dominacije pojedinih simptoma i znakova bolesti. I kod jednog i kod drugog oblika bolest završava smrću”, naglašava dr Jovićević.

Ona je upozorila da bi trebalo biti oprezan u prilasku i igri sa životinjama, naročito kada se radi o djeci, a da se vlasnici životinja moraju ponašati u skladu sa zakonom i svoje kućne ljubimce izvoditi isključivo sa zaštitnom maskom, odnosno korpom.
 
“Vakcinacija životinja je obavezna”, istakla je dr Jovićević, koja je navela da bi trajno rješenje ovog problema mogla biti izgradnja azila, ali po svim potrebnim propisima.
 
“Nezvanično imam informaciju da u Baru postoje dva privatna azila. Osim infrastrukture u azilu je neophodna konstantna pažnja i briga o životinjama i stalni veterinarski nadzor u skladu sa Zakonom o dobrobiti životinja. Moramo se svi potruditi da ovaj problem riješimo, a od vlasnika životinja očekujemo da budu kooperativni i sa nama sarađuju. Sa veterinarskim ambulantama i veterinarskom inspekcijom imamo odličnu saradnju”, istakla je dr Ljiljana Jovićević, epidemiolog i koordinatorka HES-a.
 
Higijensko-epidemiološka služba, osim prvencije bjesnila, bavi se i analizom i redovnim ispitivanjem kvaliteta i ispravnosti vode, bakteriološkom ispravnošću površina i opreme, a obavlja i sanitarne preglede, kao i vakcinaciju putnika u međunarodnom saobraćaju.