Društvo

Održano predavanje o raku dojke

by Darija Marđokić | 21:02:2018 | 22:00:31

Oko 1,3 miliona žena u svijetu godišnje oboli, a približno pola miliona umre od raka dojke, kazala je dr Nada Cicmil – Sarić na radionici sa temom “Prevencija raka sa posebnim akcentom na rak dojke” koja se u utorak održala u Dvorcu kralja Nikole u okviru projekta “Dobar dan, kako ste?” kojeg realizuje NVO “Povjerenje”.
 
Doktorka Cicmil, koja radi na klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore, navela je da je rak dojke najčešća maligna bolest od koje oboljevaju žene širom svijeta.

 
“Praktično, svake tri minute negdje na zemlji nekoj ženi se postavi dijagnoza karcinoma dojke i to je zapravo glavni razlog umiranja žena koje obole u životnoj dobi od 40 do 55 godina. Ista je situacija sa rakom prostate kod muškaraca, s obzirom da je prostata analog ženske dojke, kako po svom razvoju, funkciji i načinu na koji oboljeva, kako se liječi, metastazira i kakvu prognozu ima. Rak dojke je u svijetu apsolutno na prvom mjestu, incidenca karcinoma dojke u zemljama koje su razvijene je mnogo veća nego kod onih koje su manje razvijene. U razvijenim zemljama, kako Amerike, tako i evropskog kopna i Australije, najveći je broj novozabilježenih slučajeva karcinoma dojke. U zemljama Afrike i Azije je broj slučajeva mnogo manji. Međutim, ono što se bilježi u manje razvijenim zemljama je mnogo veći mortalitet, zahvaljujući nedostatku prevencije, dijagnostike i savremenim načinima liječenja kada do bolesti već dođe. U razvijenom svijetu pada broj smrtnosti od karcinoma dojke zahvaljujući obrazovanju, adekvatnoj informaciji i samopregledima“, kazala je Cicmil.
 
Iako na svaku oboljelu ženu otpada 98-99%, karcinom dojke postoji i kod muškaraca i izuzetno je maligan, ali srećom je rijedak.
 
U našoj državi još uvijek nema nacionalnog registra za rak, ali prema podacima kojima se raspolaže od 2013. godine broj oboljelih je išao od 304 do 333 žene u 2016. godini, a prosječna životna dob žena je od 58 do 63 godine. To je za državu koja ima 650 000 stanovnika, kako je istakla Cicmil, izuzetno veliki broj.

Ona je istakla da oko dvije trećine svih promjena u dojkama koje su, na sreću od 70 do 80 posto benigne, žene nađu samopregledom.

 
“Veoma je važno da se promjena otkrije što je moguće manja, jer je zapravo broj tih matičnih ćelija najveći u primarnom tumoru. Prema tome, što je njegova masa manja, što je bolest ranije otkrivena, šansa za izliječenje je neuporedivo veća. Najbolja prevencija je mjesečni samopregled i mamografski pregledi koji treba da se sprovode od 40. godine života, na svake dvije do tri godine, zavisno od faktora rizika. Ako na vrijeme reagujemo, u prvom stadijumu bolesti ona je izlječiva u 95% slučajeva, tek u drugom stadijumu ona pada na 80%, u trećem na 40%, a praktično tek će svaka deseta žena doživjeti petogodišnji period u slučaju kada postoji metastatska bolest“, objasnila je.
 
Najčešći faktori rizika za obolijevanje od raka dojke jesu prethodna dijagnoza karcinoma, prekanceroza ili benigni tumori u dojci, rana menarha prije 12. godine života, kao i kasna menopauza – poslije 55. godine. Osim toga, značajni faktori rizika su i nerađanje, rađanje prvog djeteta poslije 30. godine života, primjena hormonskih preparata, dugotrajni stres i jonizujuća zračenja.
 
Cicmil je istakla da se na genske predispozicije ne može uticati, ali da se zdravim načinom života mogu izbjeći razna oboljenja, a tri stvari koje svi treba da izbjegavaju su cigarete, žestoki alkohol i suhomesnati proizvodi.
 
Cicmil je navela simptome i znake karcinoma dojke.
 
“Najčešći znak oboljenja su zadebljanja, kvržice i kuglice u grudima koje su najčešće bezbolne. Tu su i nelagodnosti i krvarenja koja mogu da se jave iz bradavice. Takođe, tu su i promjene u veličini i u samom obliku grudi koje su nekada i vizuelno pristupne, uvlačenje bradavice koje je znak već vrlo odmaklog tumora dojke, kao i promjene u boji kako kruga oko bradavice, areole, tako i same dojke. Crvenilo, perutanje i nabrana kože kao pomorandžina kora je znak vrlo odmaklog tumora”, naglasila je Cicmil.
 
Prevencija karcinoma dojke dijeli se na primarni i sekundarni nivo.Primarni je način na koji živimo, jedemo i hranimo se. Sekundarna prevencija odnosi se na samopregled, skrining-mamografije i druge oblike mamografije.
 
“Obrazovanje žena za samopregled, obrazovanje zdravstvenih radnika, skrining mamografija i savremeni tretman su uslov da bi živjeli duže, bolje irjeđe oboljevali od karcinoma dojke. Jedanput pmjesečno treba obaviti samopregled dojki i to, kod mladih žena koje imaju cikluse od petog do desetog dana ciklusa, a one u menopauzi da izdvoje jedan dan“, kazala je Cicmil.
 
Ona je pohvalila činjenicu da se u izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije navodi da je u Crnoj Gori za 11% smanjena smrtnost od raka na godišnjem nivou, po čemu je jedna od vodećih zemalja Evrope. Međutim, ono što nije za pohvalu jeste da se inicijalno početno metastatska bolest kod nas bilježi kod 11,58% žena, a u svijetu je to prosječno od šest do, ne više, od 10 posto, što je, navodi ona, nedopustivo mnogo.
 
Doktorka Gina Masoničić istakla je da je u 2016. godini bilo 333 novooboljele žene u Crnoj Gori, što u prosjeku znači da u Baru oboli oko 30 žena. 
 
“To je veoma veliki broj. Svake godine od oktobra do Nove godine i u martu, moja ordinacija nudi akcijske preglede. Prvih godina pregledali smo po 20 žena. Svake godine doktorke koje rade nađu makar jednu koja je oboljela od karcinoma. Ove godine akcija se sprovodi u februaru i na sreću, svake godine dođe više žena“, kazala je Masoničić.

 
Ovoj radionici, prethodila je ona koja je održana u saradnji sa Crvenim krstom Bar. Sa ženama Kluba žena koji radi pri Crvenom krstu razgovarali su o malignim oboljenjima i istovremeno mjerili pritisak i šećer učesnicama radionice.
 
NVO “Povjerenje” tokom februara, mjeseca prevencije malignih bolesti, u saradnji sa dr Nadom Cicmil – sarić, NVO “Zdrava dona Montenegrina” i Domom zdravlja Bar organizuje seriju radionica u cilju prevencije raka dojke, grlića materice i drugih malignih oboljenja. Ove aktivnosti se realizuju u sklopu projekta “Dobar dan, kako ste?”, koji je podržan od strane Crvenog krsta Crne Gore, a koji finansira Evropska Unija, uz podršku Austrijske agencije za razvoj i Austrijskog Crvenog krsta.