Društvo

Konferencija o poboljšanju uslova stanovanja za Rome

by Darija Jelić | 01:06:2018 | 14:45:28

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) Integracija Roma 2020 je u protekla dva dana u hotelu “Princess” organizovao regionalnu konferenciju o poboljšanju uslova stanovanja za Rome u region Zapadnog Balkana i Turske.
 
Posebna pažnja na konferenciji bila je posvećena legalizaciji i obnovi romskih naselja i socijalnom stanovanju, zauzimanjem cjelovitog pristupa za stvaranje održivih uslova za život.
 
Ekspert za javne politike na Projektu za integraciju Roma 2020 Danilo Smolović istakao je da skoro predstavljeno UNDP regionalno istraživanje pokazalo da Romi u regionu imaju vrlo loše uslove života. „Veliki dio njih živi u siromaštvu, nemaju pristup ni toaletima, kanalizaciji, vodovodu i slično i to su neka pitanja koja se moraju rješavati u što skorijem periodu. Nadamo se da će region uspjeti da zauzme zajednički stav o tome kako taj problem da se rješava u budućnosti i da ćemo nakon ovoga znati koji bi trebao da bude pristup i koje sve institucije da se uključe. To nije problem samo stanovanja, već moraju da se rješavaju i drugi problemi poput zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja, da bi ti ljudi mogli dugoročno da se osnaže i da bi živjeli normalnim životom“, kazao je Smolović, dodavši da, kada je u pitanju Crna Gora, napredak je zabilježen samo u oblasti civilne registracije.
 

„Ono u čemu se svi slažu je da ovo pitanje treba da postane nacionalni prioritet, jer se radi o situaciji koja je vrlo alarmantna i da je potrebno da se zajedno uključe kako državne institucije, tako i civilni i međunarodni sektor. Biće potrebno da se bolje planira i da se u planiranju gledaju cjelovite potrebe individua, porodica, naselja i da se ide ka nekom pristup koji će biti cjelovit“, istakao je Smolović.
 
Generalni direktor Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore i nacionalni kontakt za pitanja Roma Leon Gjošaj kazao je da je Crna Gora usvojila treći strateški dokument, tj. Strategiju sa socijalnom inkluzijom Roma i Egipćana u 2016. godini, te da predstavlja veoma dobar dokument koji je usklađen sa evropskim okvirom za pitanja Roma.
 
Ovaj dokument ima četiri ključne oblasti kao i sva ostala dokumenta na nivou Evropske unije i to su – obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i stanovanje. „Država Crna Gora, zahvaljujući donatorskim sredstvima i regionalnom stambenom programu, dosta je učinila u ovoj oblasti, posebno kada govorimo o izbjeglicama, odnosno raseljenim licima. Ono što preostaje u daljem periodu legalizacije objekata obaveza je lokalnih samouprava da u ovakvim slučajevima onim ljudima koji nemaju rješeno stambeno pitanje, tj čiji se objekti ne mogu legalizovati, da se u neku ruku obezbjedi alternativni smještaj koji je privremen.  Zatim, da novcem koji je prikupljen od legalizacije tih objekata, da se riješe pitanja svih onih koji su socijalno ugroženi, a na žalost u najvećoj mjeri to su lica koja pripadaju romsko-egipćanskoj populaciji. Mi kao Vlada i država Crna Gora apsolutno na ovo pitanje ne gledamo kao na romsko pitanje, jer pitanje Roma  tiče se svih građana Crne Gore“, objasnio je Gjokaj.
 

On je istakao i to da po pitanju obrazovanja, Crna Gora bilježi velike napretke.
 
„Od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja, država radi veoma mnogo. Imamo kampanje za upis u škole, besplatne udžbenike u osnovnim školama, imamo stipendije u srednjim školama i fakultetima, a s druge strane, uspjeh koji bilježe mladi Romi je sve veći. Raduje nas činjenica da imamo situaciju da na Zavodu za zapošljavanje nemamo nijednog pripadnika romske i egipćanske populacije koji je završio školu, a da je nezaposlen“, zaključio je Gjokaj.
 
Na konferenciji su učestvovali predstavnici ministarstava za građevinarstvo, ljudskih i manjinskih prava, UN-a, GIZ-a, Danskog savjeta za izbjeglice, NVO „Mladi Romi“ centra Yurom...
 
Cilj projekta Integracija Roma 2020, koji sprovodi Savjet za regionalnu saradnju, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije otvoreno društvo, jeste da se doprinese smanjivanju socio-ekonomskog jaza između romskog i neromskog stanovništva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i da se ojačaju institucionalne obaveze vlada da u glavne politike uvrste i ispune konkretne ciljeve integracije Roma.