Društvo

Učenički parlament OŠ BJO o vršnjačkom nasilju

| 21:12:2018 | 19:21:47

U Osnovnoj školi “Blažo Jokov Orlandić” juče je, na inicijativu Učeničkog parlamenta, održana panel diskusija o vršnjačkom nasilju, namijenjena učenicima, članovima Savjeta roditelja i nastavnicima. Govorili su: psihologica Radmila Bajković, inspektorka za maloljetničku delinkvenciju Alma Hot, pedagogica Tanja Vujović, te članovi Učeničkog parlameta, učenici devetog razreda, Ines Muslić, Aleksa Knežević, Anida Bosović i Dimitrije Pavlović.
 

Pedagogica Vujović je istakla kako se trude da “naša škola bude bezbjedno i prijatno mjesto za sve učenike, ali, na žalost, ne uspijevamo u tome u mjeri u kojoj želimo”.
 
“Naša škola već četiri godine sporovodi program za razvoj vrijednosti i vrlina svojih učenika, a primjenjivali smo i program vršnjačke medijacije. Očito je da moramo svi zajedno više da se potrudimo. Ova tribina je prilika da osmislimo načine i aktivnosti kojima bismo smanjili učestalost svih oblika vršnjačkog nasilja. Jer nasilje nikada nije dobro, drug nikada nije meta, drugarstvo ne poznaje nasilje!”, poručila je učenicima njihova pedagogica.
 
Učenica Ines Mulić je naglasila da je u ovoj, kao i u svim školama, vršnjačko nasilje itekako prisutno: “Verbalno nasilje dešava se gotovo svakodnevno. Znatno rjeđe je fizičko nasilje. Jako je teško suzbiti verbalno nasiljem jer je ono u više slučajeva kao iz šale i time se nesvjesno povrijeđuju tuđa osjećanja. Uglavnom su žrtve djeca izolovana od društva ili oni koji imaju drugačiji izgled i interesovanja. Kada se svakodnevno ponavlja, ono utiče na samopouzdanje djece, te se još više izoluju i povlače. Neke razredne starješine ne obraćaju dovoljno pažnje na verbalno nasilje, jer smatraju da nije ozbiljno koliko i fizičko”.
 

Njen drug Aleksa Knežević je upozorio: “Svakog dana gledam kako se djeca rugaju nekome zato što je različit, drugačije misli, i drugačije se oblači. Nasilje najčešće proizilazi iz ljubomore, zato što je neko uspješniji i želi da napreduje. Moje iskustvo je takvo. Ali, nikada nisam pokleknuo zbog toga, nisam se plašio da se suprotstavim, i to me je dovelo do toga gdje sam sad. Postao sam jači, jer 'što nas ne ubije, to nas ojača'. Ali, da li svi imaju snage da se suprotstave. Naravno, nemaju. Pokleknu pod teretom sile i ne vide izlaz iz tog mračnog i hladnog hodnika”.
 
Psihologica Radmila Bajković je istakla da u pozadini grubih šala stoje naučeni ili usvojeni postupci koje djeca, koja su nasilna, stiču u porodici, pa tako ne uviđaju težinu onoga što rade. Na nasilje se mora reagovati i važno je da se odmah prijavi. Djeca često kažu da ne žele da tužakaju vršnjake. Važno je da prave razliku između tužakanja, kada prijavljuju nekoga ko ih ne ugrožava i traženja pomoći kada se osjećaju direktno ugroženim od vršnjaka. Onaj koji traži pomoć pokazuje zapravo svoju snagu, a na taj način može pomoći i onome ko čini nasilje jer će se preduzeti adekvatne mjere.
 
Anida Bosović je napomenula da je u današnjem društvu sve više djece i mladih na društvenim mrežama, gdje takođe postoji nasilje: “Ovaj oblik nasilja se zove digitalno nasilje. Iako na prvi pogled izgleda bezbolnije, posljedice su itekako bolne i gotovo su jednake sa onim koji se dešavaju uživo. Svo nasilje na internetu je javno, pa se kod žrtve javlja faktor srama i osjećaja manje vrijednosti. Nasilnici se kriju iza ekrana i lažnih identiteta, pa im anonimnost daje osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Zbog toga ovaj oblik nasilja može poprimiti ogromne razmjere. Vršnjačko nasilje ostavlja trajne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje”.
 
“Moji predlozi za rješavanje problema nasilja bili bi da uvedemo obaveznu medijaciju za svaki razred, da iz svakog razreda imamo po pet vršnjačkih medijatora”, istakao je Dimitrije Pavlović i nastavio: “Treba da skrenemo pažnju upravi škole da češće organizuju radionice i prezentacije ovog tipa jer one često pokreću nekoga na akciju; da sve te prezentacije i akcije organizujemo tako da svi đaci mogu da ih čuju i budu dio njih. Bitno je da se konstantno skreće pažnja na bilo kakvu vrstu problema u školi i da se zapravo na njih reaguje, jer jedino tako možemo vidjeti neke rezultate”.
 

Inspektorka Alma Hot je podsjetila da Centar bezbjednosti organizuje niz preventivnih aktivnosti u cilju sprječavanja vršnjačkog nasilja. Naglasila je značaj porodice i roditeljske kontrole, pozvala na saradnju i ukazala na mogućnost da se svi mogu obratiti za pomoć policiji i da nasilje treba uvijek prijaviti. Upozorila je da oni koji čine nasilje vrlo brzo uđu u kriminalne radnje i zbog toga imaju trajne posljedice. Skrenula je pažnju učenicima na to koliko je štetno korišćenje telefona u školi, jer im odvlači pažnju.
 
Na tribini je učenicima prikazan muzički spot za pjesmu “Birajmo što gledamo” Rambo Amadeusa, koji je nastao u okviru kampanje UNICEF-a posvećene medijskoj pismenosti. Na kraju su učenici u publici dobili priliku da iznesu svoje mišljenje o ovoj temi i utiske o samoj tribini.
 
U ovoj školi planiraju niz aktivnosti i nove tribine u narednom polugodištu. Takođe ističu da su zadovoljni, iako je vršnjačko nasilje u porastu, jer učenici kritički promišljaju o svom, ali i o ponašanju svojih vršnjaka, nude pametne prijedloge i izražavaju spremnost da se angažuju u rješavanju vršnjačkih sukoba. Vjeruju, kažu, da će zajedno graditi bolju školu za sve učenike.