Društvo

Porast maloljetničke delikvencije u Baru

by Vjera Knežević Vučićević | 27:02:2019 | 12:26:59

Prema podacima kojima raspolaže Centar za socijalni rad u 2018. godini u Baru je zabilježen porast broja slučajeva maloljetničke delikvencije u odnosu na godinu ranije.
 
“Evidentirano je 97 maloljetnika asocijalnog ponašanja, dok ih je u 2017. bilo 82. Najviše je maloljetnika počinilaca prekršajnih djela i to najčešće iz Zakona o bezbijednosti saobraćaja (vožnja automobile bez vozačke dozvole). Registrovane su i krađe, teške krađe, razbojništva…”, navodi psihološkinja Andrijana Raković.
 
Stručni tim Centra za socijalni rad (psiholog, pedagog i socijalni radnik) obavlja savjetodavne razgovore sa počiniocima ovih djela, nastojeći da im ukaže na štetnost i konsekvence takvog ponašanja. Ipak, kako navodi Raković “najvažnija je komunikacija i dobri odnosi unutar porodice i to prije nego što dođu u sukob sa zakonom”.
 
“Centar za socijani rad je ‘treća stanica’ na kojoj se zaustavlja maloljetnik koji je u sukobu sa zakonom. Prvi do informacija dolaze nadležni u Upravi policije, potom tužilac koji se odredi da li ima elemenata krivičnog djela, nakon čega Centar dobija obavještenje od tužioca. Naš tim potom daje mišljenje o podobnosti, odnosno procjenu ličnosti maloljetnika. Kada su u pitanju maloljetnici ispod 14 godina, koji su krivično neodgovorni, reagujemo na način što na razgovor pozivamo maloljetnika sa roditeljima” kazala je Raković.
 
Iako pravila nema, praksa nedvojbeno pokazuje da se ovakav vid ponašanja mladih koji od ranog doba dolaze u sukob s zakonom, izraženije manifestuje kod djece koja potiču iz disfunkcionalnih porodica u kojima je izostao vaspitni uticaj roditelja ili staratelja. Psihološkinja Raković je kategorična u tvrdnji da ako djeca i provode vrijeme u ‘lošem društvu’ van kuće, na šta se nerijetko pozivaju roditelji problematične djece, to ne može u tolikoj mjeri da utiče na njihovo ponašanje i donošenje pogrešnih odluka koje se kose sa zakonskim regulama.
 
Roditelji u Baru su spremni da sarađuju. Ipak, naročito je teško kada su u pitanju recidivi- tada roditelji prepoznaju sopstvenu nemoć, a pa ta saradnja izostane.
 
“Mi u Centru očekujemo da oni i mimo institucionalne podrške samostalno rade u interesu svog djeteta, da vaspitni uticaj bude prisutan, da razgovaraju i posvećuju mu vrijeme. U većini slučajeva prepoznaju krivca u sebi. Međutim, ima i onih koji smatraju da je dijete upalo u loše društvo, da je njihovo ponašanje nastalo zbog propusta nastavnika… Istina je da je izostao vaspitni uticaj roditelja, jer iz porodice sve potiče. Iako društvo u kojem se djeca kreću može da ima određenu ulogu, dobra roditeljska potpora odnijeće pobjedu nad lošim uticajima i neprimjerenim izazovima. Važno je povjerenje, razgovor… Ne prihvatam kvalifikovanje odnosa između roditelja i djeteta kao ‘drugarski’. Vi svom djetetu ne možete biti drug. Vi ste mu roditelj! Treba jasno postaviti granice i upravljati tim granicama. Jedino tako ste na pravom putu”, tvrdi Raković.
 
Pojava recidiva je zabrinjavajuća- prošle godine Centar za socijalni rad registrovao je 35 maloljetnika u recidivu, od kojih su njih čak 19 višestruki recidivi. Osim najučestalijih- krađa, teška krađa, razbojništvo, evidentirana su i mučenja životinja, falsifikovanje isprava…
 
Ponašanje mlađih i starijih maloljetnika prilikom razgovora sa timom Centra za socijalni rad se veoma razlikuje.
 
“Mlađi maloljetnici su uglavnom uplašeni, najviše zbog neizvjesnosti šta će se dalje sa njima dešavati i koje mjere će institucije sprovesti. Na drugoj strani kada su u pitanju višestruki recidivi, poznajući procedure, mnogo su opušteniji”, kaže Raković.
 
Zakon o postupanju prema maloljetnim licima propisuje vaspitne mjere, mjere pojačanog nadzora i institucionalne mjere.
 
“Vaspitne mjere podrazumijevaju sudski ukor, kao i mjere posebne obaveze, dok mjere pojačanog nadzora podrazumijevaju veću kontrolu od strane organa starateljstva ili zakonskog zastupnika, te odlazak u dnevni boravak odgovarajuće ustanove ili organizacije za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika. Instutucionalne mjere su upućivanje u institucije zavodskog tipa, nezavodskog tipa ili maloljetnički zatvor”, navodi Raković.
 
Institucije zavodskog tipa u Crnoj Gori su Centar za djecu i mlade “Ljumović” u Podgorici, a i dio ZIKS- a u Spužu prilagođen je za izvršenje krivičnih sankcija u sklopu kojeg je maloljetnički zatvor.