Društvo

Nema barskih policajaca među 123 sa mentalnim problemima

by Vjera Knežević Vučićević | 28:03:2019 | 12:06:29

Tragom jučerašnjih natpisa u pojedinim medijima koji su izazvali uznemirenje građana Bara, a tiču se nezvanične informacije da je među 123 policijska službenika kod kojih su ustanovljeni mentalni poremećaji ponašanja, procentualno najviše pripadnika barske policije, obratili smo se predsjedniku Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandru Saši Zekoviću.
 
Naime, juče je u nekoliko crnogorskih štampanih izdanja i portala objavljena informacija da u policiji rade najmanje 123 službenika sa mentalnim i poremećajima ponašanja, kao i da ta cifra nije konačna jer “uključuje samo službenike kojima je izabrani ljekar u Zdravstvenom centru Ministarstva unutrašnjih poslova”. To u praksi znači da nijesu obihvaćeni policijski službenici koji zdravstvenu zaštitu, shodno mjestu boravka, ostvaruju u drugim medicinskim ustanovama. Međutim, juče je pod plaštom “nezvanično” objavljena informacija da je među njima “procentualno najviše pripadnika barskog Centra bezbjednosti”.  
 
“U Savjetu smo iznenađeni ubacivanjem dodatnih informacija koje nemaju veze sa izvornim, originalnim podacima. Ono što je najbitnije i što mislim da zbog građana Bara treba reći, je da podaci objavljeni u pojedinim medijima uopšte ne postoje. Apsolutno je nemoguće da o njima postoje niti zvanični, niti nezvanični izvor informacija. To odlučno i energično dematnujemo i iskazujemo zabrinutost zbog takvog nastupanja prema javnosti sa vrlo osjetljivim podacima koji imaju izuzetno negativnu konotaciju”, ističe Aleksandar Saša Zeković.
 
Suština oglašavanja Građanske kontrole policije po ovoj temi je, kako objašnjava Zeković “upravo bila ispitivanje kakav je pristup menadžmenta, uprave, rukovodstva policije prema službenicima koji se suočavaju sa takvim zdravstvenim rizicima”.
 
“Registrovali smo i konstatovali da se radi o inkluzivnom pristupu, unaprijeđenoj brizi o mentalnom zdravlju policijskih službenika i, što je vrlo važno, preduzimaju se (kada uporedimo sa ranijim periodom) ozbiljne mjere, radnje i koraci u pravcu da se briga o mentalnom zdravlju postavi na odgovarajući nivo”, objašnjava Zeković.
 
On podsjeća da je ovo tijelo iznijelo podatak o 123 službenika koji zdravstvenu zaštitu ostvaruju u Zdravstvenom centru MUP- a, (Podgorica, Danilovrgad i Kolašin spadaju u nadležnost CB Podgorica) što znači da tom bojkom nijesu obuhvaćeni policijski službenici sa prebivalištem u ostalim crnogorskim gradovima.
 
“Sljedstveno tome, ovaj podatak se ni u kojoj varijanti ne može odnositi na službenike Centra bezbjednosti Bar”,  kategoričan je predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, koji navodi da će se ovom problematikom u ostalim opštinama možda u perspektivi baviti prvenstveno policijski sindikat. On izražava žaljenje što je na temu, koju su htjeli da podijele sa javnošću, ovakvim neutemeljenim informacijama, bačena sjenka. 
 
“Plasiranjem ove informacije prvenstveno smo pokušali da ukažemo da se stanje mentalnog zdravlja policijskih službenika ne krije i da postoji otvorenost policijske organizacije (koju po prvi put konstatujemo) kada je riječ o ovoj temi. Zatim, da se vidi kakav je pristup policije, da li se dešava diskriminacija i kršenje ljudskih prava policijskih službenika koji su takvog zdravstvenog stanja… S tim u vezi Savjet konstatuje da nema govora o tome, da je pristup inkluzivan i da se zaista vodi briga o mentalnom zdravlju svih policijskih službenika- naglašava Zeković koji podvlači da je dodatna, veoma važna komponenta, slanje poruke građanima da ne budu zabrinuti, jer se, kako objašnjava “shodno zdravstvenim procjenama koje obavljaju isključivo zdravstveni radnici i nadležne zdravstvene komisije, odlučuje o zaduženjima tih policijskih službenika”.
 
“To znači da se na osnovu medicinske procjene donosi odluka da li ti policijski službenici mogu da zaduže oružje prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka ili je potrebno njihovo prebacivanje na neka manje zahtjevna radna smjesta u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem… Umjesto razgovora o suštinski važnim komponentama, podmeću se netačne informacije koje čitavu diskusiju preusmjeravaju u drugom pravcu- pravcu stigmatizacije lica koja imaju zdravstvene probleme, što uopšte nije korektno i nije mi jasno kako bilo ko iz javnosti može da na takav način plasira nepostojeće podatke”, zaključuje Zeković.