Kultura

Izložba Kult Svetog Vladimira Dukljanskog u Zagrebu

by Željko Milović | 15:12:2017 | 11:42:01

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, u saradnji s Maticom crnogorskom, u okviru projekta “Dani crnogorske kulture”, organizovala je izložbu “Kult Svetog Vladimira Dukljanskog” u Muzeju Mimara. Riječ je o izložbi koja je juna 2016. izazvala veliuku pažnju.
 
Na otvaranju u Zagrebu su govorili autori izložbe mr Ivan Jovović i Miroljub Orlandić.

 
“Izložba je i priča o jednom važnom dijelu crnogorske povijesti, prostoru i ličnosti izvorištu crnogorske duhovnost, odnosno mjestu nastanka crnogorske srednjovjekovne tradicije. Ona je priča o kultu Svetog Kneza Vladimira sačuvana u narodnoj memoriji o najdubljim slojevima dukljanske duhovne i državne tradicije. Ona je priča o ljubavi, drvenom krstu, bunaru, ritualu koji se stoljećima odvijao na Rumiji, priča o jednom od najpoštovanijih i najrasprostranjenijih svetitelja ovih prostora, priča o hiljadu godina…”, rekao je Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske na otvorenju izložbe u zdanju Muzeja Mimara.
 
"Kada sam krenuo u tu priču sa grupom volontera-entuzijasta prije više godina, nijesmo imali saznanja koliko je taj kult utkan u narodu, koliko je Sveti Vladimir poštovan i od onih koji nijesu vjernici. Za nas je značajan, jer od njega počinje državnost Crne Gore, a rijetko koja država i narod se može pohvaliti da ima kontinuitet u državnosti cijeli milenijum. Motivaciju za istraživanje, koje slobodno mogu nazvati misijom, dobio sam u Društvu crnogorsko-makedonskog prijateljstva u Skoplju, kada smo pravili viziju saradnje u oblasti kulture i afirmaciji dobrih odnosa”, istakao je Miroljub Orlandić.

 
Mr Ivan Jovović, predsjednik ogranka Matice crnogorske za Bar,  naveo je da su “brojni istorijski datumi utkani u sveukupnu crnogorsku tradiciju, a posebno mjesto zauzima obilježavanje hiljadugodišnjice od smrti dukljanskog kneza Vladimira”.
 
“Nedavno obilježeni jubilej bio je povod Crnoj Gori da se institucionalno odredi prema svom ishodištu, što prepoznajemo i u formiranju državnog Odbora za obilježavanje 1000 godina od smrti Kneza Vladimira Dukljanskog - Svetog Vladimira. To je ujedno potvrda da njegov kult predstavlja značajnu smjernicu u razvoju savremenog crnogorskog duhovnog i državnog identiteta, uprkos činjenici da je stoljećima opstajao na jednom uskom prostoru, medu lokalnim stanovništvom Bara i Ulcinja. Međutim, bilo bi neobjektivno sagledavati milenijumski kult u nekim zadatim i ovovremenim nacionalnim ili administrativnim okvirima, s obzirom da je svetački oreol ovog kneza odavno postao simbol univerzalne ljubavi, u kome se susrijeću i prožimaju različiti balkanski etniteti, konfesije i tradicije, zbog čega čini značajnu kulturološku poveznicu istih. Treba napomenuti da na tlu Crne Gore nije preostalo mnogo materijalnih tragova iz vremena kneza Vladimira, ali je najstarija crnogorska relikvija – Krst Svetog Vladimira opstala i objedinjavala stoljećima trokonfesionalni narod barskog kraja. Ona se obzorju Trojčindana, u crkveno-narodnoj procesiji, iznosila na najveći vrh planine Rumije, gdje su blagosiljane sve četiri strane države mirotočivog knezaVladimira”, potencirao je mr Jovović.

 
On je naveo kako se može konstatovati da je kult Svetog Kneza Vladimira prisutan od Jadranskog do Crnog mora.
 
“Riječ je o svecu nepodijeljene Hristove crkve, koji ima latinski i grčki životopis, zasnovan na izvornom staroslovenskom, izgubljenom predlošku. Po svojoj strukturi kult Svetog Vladimira Dukljanskog oplemenjuje riznicu evropske civilizacije, te ujedno korespondira sa konceptom ekumenizma. Kako je u pitanju kompleksna tematika, Matica crnogorska je publikovala Katalog na crnogorskom i engleskom jeziku, kao potrebnom i pratećem sredstvu izložbe posvećene kultu Svetog Vladimira Dukljanskog”, zaključio je Jovović.