Kultura

Promovisana Predvorja tišine Milosava Đokovića

by Silvija Vukelić | 13:06:2018 | 09:47:18

Zbirka poezije „Predvorja tišine“ autora Milosava Đokovića, promovisana je sinoć u sali Dvorca kralja Nikole. U programu su, pored autora, učestvovali prof. dr Draško Došljak, pjesnik Miroslav Jovanović Timotijev, kantautor i pjesnik Marinko Pavićević, te dramski umjetnik Dragiša Simović. U ime izdavača obratio se direktor Kulturnog centra Ćazim Nikezić, a program je vodila Mila Čordašević, urednica izdanja.
 

Zajedno sa zbirkama „Plavi krug“ i „Delta vremena“ Đokovićeva nova knjiga „Predvorja tišine“ čini svojevrsnu trilogiju, štampanu u sklopu Biblioteke „Barski ljetopis“.
 

Iako ekonomista po struci, Đoković je zaljubljenik u poeziju, a posljednjih godina i pjesnik. Ovo veče za njega je bilo posebno, ne samo zbog promocije nove knjige, već i zbog odlaska u penziju. Dugi niz godina radio je u Kulturnom centru na mjestu pomoćnika direktora. Upravo iz druženja sa umjetnicima potekla je inspiracija za stihove, koje je počeo da piše „u jesen svog života, da ne bi zaspao prije vremena“.
 
„Pisao sam o nekim ljudima koji su mi dragi... da to sačuvam od vela zaborava. Ovom zbirkom zaokružujem jedan ciklus 'tri uvezana sveska krvi, tri ukoričene knjige srca, tri nagorjela šapata duše, tri suze svršetka života i jedna jedina neprolazna ljubav'“, kazao je Đoković za Radio Bar i Bar Info.
 
Bez književnih pretenzija, neposredno odan „jedinom pjesničkom glasu koji posjeduje, našao se s obje strane vrata sjećanja“.
 
„Pred tim vratima opažanja ili percepcije, čekao sam više od pola vijeka i zato sam kasno i počeo da objavljujem pjesme svog viđenja, izbjegavajući oholo zavođenje, uz beskrajnu zahvalnost Svoditelju na mogućnosti da progovorim“, ističe autor.
 
Pojava Đokovićeve nove knjige, kako smatra prof. dr Draško Došljak, zaslužuje pažnju samim svojim prisustvom. Krug problema zadan u njegovoj poeziji jeste „pitanje života i životnosti jednog vida crnogorske lirske tradicije“.
 
„Cijela njegova poezije instistira na dva odnosa: pjesnika prema prirodi i pjesnika prema riječi. Uspostavljena je relacija između prirode i pjesme, čime Đoković zatvara trougao u kojem se događa sve što je za tu poeziju od važnosti“, zaključuje prof.dr Došljak.
 
Po riječima direktora Kulturnog centra Ćazima Nikezića, autor je inspiraciju za stvaranje stekao u Baru i u preduzeću gdje se u najvećem dijelu i ostvario. „Nije nimalo slučano što knjiga nosi naslov 'Predvorja tišine'. To je nametnula autorova senzibilna duša, strijemljenje ka višem, a opet sve u tišini“, naglasio je Nikezić.
 

Recenzent knjige Miroslav Jovanović Timotijev smatra da je Đoković trećom poetskom zbirkom opravdao svoje pjesničko pregalaštvo. Na autentičan način autor iznosi svoje lirske partiture u kojima dominiraju tjeskoba, strahovi, sumnja i njeno naličje nada, čudni snovi koji u podsvijesti stvaraju čistu sliku života koju čovjek na javi ne može da dohvati. Teme njegovih pjesmama su i žena i starinsko shvatanje o njoj (da je žena temelj kuće), sjećanja na stara vremena, zavičaj...
 
„Mnoge pjesme Milosava Đokovića imaju suzu, komad srca i dušin dukat, same nam se nude kao da su naše. I ovu novu knjigu dočekaće mnoštvo očiju i prelistati mnoge ruke“, kazao je Timotijev i pročitao odabrane stihove iz zbirke koja je, kao i prethodne dvije, ilustrovana slikama Nikole Gvozdenovića Gvozda.