Kultura
VIDEO: Promovisana knjiga-prvijenac Jasenke Lalović
by Vesna Šoškić; photo: Radomir Petrić; snimatelj Adi Karađuzović; montaža Zoran Milošev | 08:12:2018 | 16:00:40
U sali Dvorca kralja Nikole sinoć je promovisana knjiga - prvijenac Jasenke Lalović “S one bande moje gore”, koja kroz sudbinu pet crnogorskih đevojaka uoči II svjetskog rata dočarava našu tradiciju i ono što danas smatramo patrijarhalnim društvom.“Naša crnogorska žena ostala je na rubu i društvenog i književnog interesovanja. Ova knjiga je mali pomen tradicionalnoj crnogorskoj ženi, koji ona zaslužuje, i opomena - zašto smo odustali od sebe. I zato, iako dominiraju ženski likovi, nije tzv. ‘ženska knjiga’ i nije feministička”, kazala je autorka.
Kroz djelo, tematsku problematiku, arhaičan i autentičan jezik kojim govore likovi, publiku je znalački proveo novinar i publicista Željko Milović, koji je razgovarao sa autorkom, a fragmente iz djela čitali su glumci Vjera Milić i Aleksandar Mijović.
Jasenka Lalović je rođena u Baru, a odrasla je u Paštrovićima. Završila je Gimnaziju “Niko Rolović”, zatim i Filozofski fakultet u Beogradu, gdje i danas živi. Radila je kao novinarka na RTS-u, a knjiga “S one bande moje gore” je njen spisateljski prvijenac, iako dugo piše. Govori o našoj tradiciji, tradicionalnoj crnogorskoj ženi, ali i muškarcu, muško-ženskim odnosima i danas pomalo zaboravljenim običajima.“Tema mi se nametnula sama od sebe, nisam je birala, već je tema odabrala mene. Slijedila sam taj osjećaj i ona je produkt jednog trenutka u kome sam se zatekla. Nadam se da će naići na pravo razumijevanje i da neće biti shvaćena feministički, jer se dotiče naše tradicije i naše žene koja zaslužuje mnogo više pažnje”, kazala je za Radio Bar i Bar Info autorka Jasenka Lalović.
“Djelo prati sudbine pet crmničkih đevojaka uoči II svjetskog rata. Svaka je na svoj način heroina i svaka je na svoj način tragična. Velika-služi u Paštroviće, vraća se kući, čeka udaju i na kraju biva isprošena i dovedena na način na koji nijedna ne bi poželjela; Bose, koja se udaje mimo svoje volje da bi spriječila krv između zavađenih bratstava; Ilinka, koja od djevojčice koja služi sazrijeva u njen potpuni antipod; Jovanka, koja nosi biljeg ostavljenice,jer je vjerenik pošao sa drugom, a ona ostala za sramotu i, Milica, kod nas bi rekli starđevojka, mentalno iznad svog okruženja, ali znanje i takav stav ne donose ništa dobro, naprotiv... U pitanju su fiktivni likovi, koji su za potku imali stvarne osobe, odnosno osobine stvarnih osoba”, objasnio je Željko Milović, koji je istakao da se radi o “dobroj knjizi”.
“Ovdje nema govora o nekom feminizmu, ženskim pravima ili onome što danas zovu ‘girl power’ ideologija. Ovo nije ženska knjiga, već dobra knjiga, a oni koji prate moje nastupe na književnim večerima, znaju da taj epitet ne koristim često za govornicom. Ovo je knjiga-film i tako se može pratiti, kroz brzo smjenjivu radnju i dijaloge. Pet glavnih junakinja jesu žene, ali su isto tako mogli biti i muškarci. Ovo je priča o sudaru civilizacija na mikroprostoru. I, ovo je priča o ljubavi ispričana na razne načine. Ne vidi i ne osjeća svako ljubav na isti način. A. kao i svaki sudar, kao i svaka prava ljubav, i ova donosi ono što bi Crmničani zvali ‘lembo’, dakle-nevrijeme i katastrofu u najavi. Knjiga obiluje konkretnim opisima, gotovo opipljivim detaljima prirode, kuća, međa, jezera u Crmnici, mora u Petrovcu, kamenih kula, ali meni je nekako najupečatljivija slika odnosa likova sa životom, opis odlaska na igranku u prslim gumačama. Na jednoj strani te mlade đevojke žele da budu viđene, a na drugoj nose duge, sive haljine do poda, da se ne vide prsle gumače... To je taj kontrast između ‘htjela bih’ i ‘mogu’ u njihovim životima”, kazao je Milović, koji je istakao da je knjiga “filmična, čita se u jednom dahu, naracija je izvanredna, a jezik britak, iako je arhaičan. Tačno se čuje melodija riječi i nepravilni ritmovi našeg krša. Uz 73 lika, postoji još jedan, možda najvažniji - planina, koja dijeli dvije civilizacije - Crmnicu i Paštroviće. To su dva načina života, dvije vrste vrijednosnih sudova, to je mali ‘berlinski zid’, koji se prelazi, ali ne bez posljedica. To je prava metafizika kako su se razumjeli, a jesu; i kako se često nijesu razumijeli, a nijesu”, zaključuje Milović.
Autorka “S one bande moje gore”, Jasenka Lalović najavila je nastavak romana.
“U njemu bi trebalo da se pozabavim svim onim temama koje se nameču kao ključne u prvom dijelu, kao i time zbog čega smo se lako odrekli i odustali od sebe”, kazala je Lalović, koja je objasnila da, iako naslov knjige asocira na Crnu Goru, radi se o Paštrovačkoj gori, koja ju je emocionalno odredila.
“Ona me poluti u tom smislu, jer mi je majka Crmničanka, a odrasla sam u Paštrovićima, sa nezaboravnim ljetima kod moje babe u Sotonićima. To je jedan uski lokalitet i može da se učini da su te dvije strane veoma blizu, a u stvari, jedna i druga strana te iste gore su drugačije i daleke. Ali, to je samo simbolika, jer ovaj roman obuhvata jednu širu priču, problematiku i tematiku”, istakla je Jasenka Lalović.
Promocija knjige protekla je u prisustvu brojne publike - sugrađana, rođaka, prijatelja i drugova iz školskih dana autorke.
Voditeljka programa bila je Ferida Peročević, a u muzičkom dijelu nastupili su profesorice flaute Suzana Bašević i klavira Nikoleta Strugar.