Društvo

VIDEO: Možura – pozitivan primjer za region

by V. Knežević Vučićević,V. Šoškić, kamera i montaža A. Karađuzović | 25:09:2017 | 16:01:53

Delegacija Svjetske banke i Regionalni vodovod u svojstvu implementacione agencije, bili su inicijatori današnjeg sastanka na sanitarnoj deponiji “Možura” sa predstavnicima projektantskih timova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji rade deponije na Korčuli i kod Mostara. Cilj sastanka bio je da se gosti iz regiona upoznaju sa primjerom dobre prakse na barskoj deponiji.
 
Predsjednik Odbora direktora “Možura” doo Andro Drecun podsjetio je da je “Možura” samoodrživ projekat koji stvara dobre uslove za dalji razvoj.

 
“Nadamo se da ćemo nastaviti kvalitetnu saradnju sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim organizacijama iz ove oblasti. Značajno je i učešće Regionalnog vodovoda, koji kao jedan od domaćina pruža podršku u svojstvu implementacione agencije. Raduje što smo sa našim iskustvom i pozitivnom praksom u poziciji da kolegama iz regiona ukažemo na nedostatke i damo korisne sugestije”, ukazao je Drecun.
 
“Možura” se može pohvaliti i da sa minimalnim brojem radnika - svega 17, održava deponiju na koju se odlaže 65- 66 hiljada tona otpada godišnje. Troškovi održavanja su svedeni na najmanju moguću mjeru, uredno servisiraju sve obaveze, a ponosni su što iz sopstvenih sredstava čak i finansiraju manje investicioone projekte.
 
“Predstoji druga faza izgradnje deponije, regulisanje ocjednih voda, nabavka mehanizacije i, krucijalno važan projekat- izgradnja centra za selektiranje otpada kao jednog od najbitnijih činilaca budućeg uspješnog rada. Najpovoljnije bi bilo da sredstva za tu investiciju obezbijedimo putem grantova, odnosno bespovratnih sredstava”, objašnjava Drecun.

 
Jedan od vodećih problema Možure je naplata potraživanja, a za razvojne projekte sredstva su neophodna.
 
“Za drugu fazu izgradnje deponije, regulisanje ocjednih voda, nabavku neophodne mehanizacije potrebno je skoro četiri miona eura. U taj iznos nije uračunata velika stavka- novac potreban za izgradnju centra za reciklažu”, kaže predsjednik Odbora direktora deponije u Baru.
 
Viši stručnjak za infrastrukturu Svjetske banke Stjepan Gabrić, u Baru je boravio u svojstvu koordinatora projekta zaštite obalnih voda od prosljeđivanja voda iz deponija na području južnog Jadrana.
 
“Cilj posjete je da koristeći pozitivna iskustva koja imaju u Baru na izgradnji i posebno korištenju deponije za odlaganje otpada, primijenimo u BiH i Hrvatskoj. Zadovoljan sam, posebno finansijskom održivošću čitavog modela, jer nije toliki problem dobiti sredstva za investicije, već je problem održavanja sistema. Zadovoljstvo je vidjeti da na Možuri postoji finansijski održiv model i bilo bi dobro ovu saradnju nastaviti i u budućnosti. Projekat prikupljanja i prečišćavanja ocjednih voda sa deponija smeća sa svrhom zaštite podzemnih voda i obalnih voda na južnom dijelu Jadrana, u cjelosti se finansira kao grant iz sredstava Globalnog fonda za zaštitu okoliša preko Svjetske banke, Ministarstva za zaštitu okoliša Hrvatske i Ministarstva vanjske trgovine BiH”, istakao je Gabrić.
 
Šef jedinice za implementaciju u JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Budva Predrag Bjelobrković izrazio je zadovoljstvo zbog prilike da sa kolegama iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša Hrvatske i Minstarstva vanjske trgovine BiH razmijeni iskustva kada je u pitanju rješavanje problema čvrskog otpada, odnosno izgradnja regionalnih deponija.

 
“Ono što je važno je da mi u Crnoj Gori nijesmo često u prilici da možemo naša iskustva ponuditi nekom drugom, pa je time zadovoljstvo zbog sadržajnih razgovora i obilaska sanitarne deponije Možura koja je u svakom smislu uspješan projekat - (i sa tehničkog, finansijaskog, ali i opštedruštvenog aspekta) utoliko veće”, naglasio je Bjelobrković.
 
Potpredsjednik opštine Bar Dušan Raičević je istakao da je izgradnja deponije “Možura” “vizionarski projekat Vlade Crne Gore, kojeg je kao takvog prepoznala i Svjetska banka”.
 
“Imali smo priliku da uz posjetu Svjetske banke koja je kreditirala izgradnju sanitarne deponije ‘Možura’ ugostimo i prijatelje iz Hrvatske i Bosne sa ciljem razmjene iskustava, s obzirom da se projekat ‘Možura’ pokazao kao veoma uspješan, pa ga Svjetska banka navodi kao primjer svima koji započinju nešto slično. Projekat je inicijalno zamišljen kao međuopštinska deponija za opštine Bar i Ulcinj, ali je nakon izgradnje dobila regionalni karakter, tako da se ovdje odlaže otpad i iz ostalih primorskih opština- Budve, Kotora i Tivta. Pored ekonomskih benefita koji su bili i glavni razlog zašto se promijenio karakter deponije, nažalost sami vijek trajanja koji je inicijalno bio planiran na 25 do 30 godina, se smanjuje. Međutim, postoje određene mjere uz koje bi se produžio vijek sanitarne deponije u Baru”, kazao je Raičević.