Društvo

Otpočeo Okrugli sto kao kopča TV festivala

by Vjera Knežević Vučićević | 02:12:2017 | 11:31:36

Susret predstavnika javnih RTV servisa sa prostora jugozapadnog Balkana okupio je ovog vikenda u hotelu “Sea Fort” u Sutomoru učesnike Okruglog stola “Sloboda govora, cenzura i autocenzura u informativno-političkim emisijama javnih RTV servisa i medija uopšte”. Debati o ovoj temi doprinijeće jedan od najzanimljivijih segmenata Okruglog stola - projekcija centralnih TV dnevnika javnih RTV servisa učesnika emitovanih u istom danu.
 
Otvarajući skup, predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić ukazao je da “susreti javnih servisa iz regiona dolaze u trenutku kada se sve sličnosti, ali i razlike vide više nego u nekim običnim trenucima”.
 
“Oni se na ovim prvim susretima mogu konstatovati, a trudićemo se da potenciramo sličnosti, što će doprinijeti boljem razumijevanju. Smatram da treba da budu tradicionalni i u svojstvu adekvatne ‘kopče’ za TV Festival kojeg ćemo nakon dvogodišnje pauze i procesa transformacije nastaviti naredne godine” - istakao je Srzentić.
 

 

U ime organizatora. direktor Kulturnog centra Bar Ćazim Nikezić je istakao želju da TV Festival traje tokom cijele godine.
 
Inicijator organizovanja Okruglog stola, poznati TV stvaralac, utemeljivač Internacionalnog TV Festivala Pero Radović, podsjetio je da je odluka o njegovom osnivanju donesena 1994. godine, a prvi Festival je održan 1995. godine.
 
“Vrijedno je reći da je Festival pokrenut u vrijeme kada se na prostorima bivše Jugoslavije ratovalo.To je bilo moguće u Baru, jer je u ovoj sredini većinsko raspoloženje građana i zvaničnih vlasti bilo protivno sukobima i ratu” - kazao je Radović, uz podsjećanje da je u prvom članu Statuta Festivala stajalo da će on imati cilj ne samo da doprinosi unaprijeđenju medijske profesionalne kreativnosti, nego će “nastojati da u javnosti podstiče ideje mira i saradnje među narodima i državama regiona i šire”.
 
Ova velika smotra televizijskog stvaralaštva karakteristična je i po tome što su se tada u Baru po prvi put sreli urednici televizija čije su zemlje ratovale. Nakon završetka susreta biće definisani zaključci. Značajno je i što organizatori pripremaju knjigu koja će biti izdata do kraja januara i dokumentarnu emisiju.
 
Moderator Okruglog stola je Dragoljub Duško Vuković, novinar sa visokim renomeom na domaćem i međunarodnom nivou. Na Okruglom stolu učestvuju predstavnici televizija Slovenije kao gost, potom RTV Hrvatske, RTV Bosne i Hercegovine, RTV Vojvodine, RTV Crne Gore, RTV Makedonije, RTV Kosova  i nezavisni ekspert za medije iz Srbije.
 
Uvodničari skupa su ličnosti velikog profesionalnog ugleda Žarko Puhovski (Hrvatska), Zekerijah Smajić (BiH, Brisel), Gordana Suša (Srbija) i Goran Bulajić (Crna Gora).
 
Žarko Puhovski podsjetio je da se "specifičnost jugoslovenskog ("mekog") totalitarizma iskazivala i odgovarajućom kontrolom javnog prostora. 
 
Nezavisni novinar i publicista Zekerijah Smajić smatra da u razvijenim demokratijama nije jednostavno upravljati baš svim ideološkim strujama, svim generacijama ili slojevima društva.
 
“Ali i za to ima lukavo rješenje - narod se najefikasnije može kontrolisati kontrolisanjem misli. Za neposlušne (iz vlastitog iskustva znam) odgojeni su čuvari zakona, koji, uz sve ostalo na sofisticiran način, u ime zakona, demokratski izabrane vlasti i ustavnog poretka, sprovode metode egzistencijalnog progona koji je neuporedivo perfidniji, okrutniji i socijalno- psihološki razorniji od progona u klasičnim nedemokratskim režimima” - kazao je Smajić.
 
Gordana Suša je podsjetila da cenzura i autocenzura postoje od Gutemberga, “samo je razlika u tome da li marginalnim, ponekad i poželjnim pojavama, kao djelu vaspitanja i uljudnosti, ili je riječ o dominantnoj prinudi koja mijenja suštinu glasila i javnih komunikacija”.
 
“U nedostatku medijskog tržišta, kao što je slučaj u Srbiji, nedostatku zaštite konkurencije, u uslovima konstantnog izigravanja pravnih i etičkih normi, uništavanja kontrolnih i nezavisnih institucija, demokratskih procedura, cenzura sputava medijsku industriju kao sastavni dio državnog projekta autoritarne vlasti” - istakla je Suša. 
 
Dramaturg Goran Bulajić ukazao je da se "konačni ishod i rezultat programa mjeri fatalnom gledanošću koja se vremenom pretvara u najbitniji vrijednosni sud".
 
“Ovdje se posebno ističu komercijalne televizije svojim atraktivnim zabavnim programima, nije bitno jesu li licencirani ili autohtoni, bitno je da su gledani...” - kazao je Bulajić, pozivajući se na edukativnu ulogu televizije, posebno umjetničkog i dokumentarnog programa.
 
“Televizija je, pored ostalog, institucija kulture i umjetnosti. Vrlo prisutna, vrlo značajna, moglo bi se reći iz vizure prosječnog gledaoca- televizijski program je najdostupniji, najprijemčiviji i danas, uz internet i najaktivniji proizvođač kulturnih sadržaja” - podsjetio je Bulajić.
 
Na okruglom stolu u Sutomoru tokom popodneva vodila se i debata o međusobnoj saradnji medija u Regionu i njihovoj ulozi u podsticanju međudržavne saradnje u svim oblastima društvenog života- od ekonomije i kulture do sporta i zabave.
 
Kraj prvog dana Okruglog stola obilježiće projekcije TV Dnevnika emitovanog u istom danu na različitim televizijama.