Društvo

Intervju premijera Duška Markovića Radio Baru, drugi dio

by Vjera Knežević Vučićević | 28:03:2018 | 12:33:07

Premijer Duško Marković je tokom radne posjete Baru bio gost i Radio Bara. U razgovoru sa Vjerom Knežević Vučićević govorio je o aktuelnim temama na lokalnom i državnom nivou, razvojnim potencijalima Bara u oblasti infrastrukturnih projekata, valorizaciji turističkih potencijala, pomorstva, socijalnoj problematici, kao i izazovima i prioritetima na putu Crne Gore ka Evropskoj Uniji. Razgovor prenosimo integralno, u dva nastavka.
 
RADIO: Za razvoj turizma i privrede uopšte važna je i saobraćajna infrastruktura. U toku je izgradnja auto puta Bar- Boljare, ali, šta je sa željeznicom koja je jedan od preduslova za funkcionisanje i razvoj i Luke Bar?
MARKOVIĆ: Dozvolite mi da Vaše pitanje iskoristim da afirmišem novi detalj kada je u pitanju auto- put Bar Boljare... Sjećate se koliko nas je naša politička konkurencija kritikovala vezano za tu investiciju nazivajući je „grobarom Crne Gore i njene ekonomije“, govorili su i da je to „put iz niđe u nigdje“, te da ga niko od naših partnera (Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond) ne podržava, a mi danas vidimo da je to grandiozni projekat ove države, demantovali smo ih rezultatima. Tu investiciju pozdravljaju Svjetska banka, MMF, EU, a mi ćemo u junu naredne godine, vjerujem, imati ugovor o nastavku radova na sljedećim dionicama auto-puta po modelu privatno- javnog partnerstva, što znači da nećemo izdvajati nova sredstva iz kapitalnog budžeta. Sredstva koja ćemo „osloboditi“ od izdvajanja za auto-put usmjerićeno za kapitalne infrastrukturne projekte i u Baru. Danas smo govorili i o rekonstrukciji puta Bar- Virpazar preko Sutormana, investiciji vrijednoj 20 miliona eura. Taj putni pravac osim što je značajna alternativa u smislu povezivanja Bara sa zaleđem, predstavlja i ogromnu šansu za valorizaciju prelijepog prostora kojim prolazi sve do Crmnice i Skadarskog jezera. Procjenjujem da će ta investicija podstaći i razvoj poljoprivrede i turizma u tom dijelu opštine. Poručio sam gradonačelniku i njegovom timu da rade na pripremi projekta, jer sam spreman da taj projekat uključim u kapitalni budžet države. Što se tiče rekonstrukcije pruge Bar- Beograd taj posao je uveliko u toku, na dionici od Vrbnice prema Baru. To radimo iz sopstvenih, ali i iz sredstava EU. Već sada imamo grant od 40 miliona eura. Mi ćemo sa naše strane to uraditi u najkraćem roku i na najkvalitetniji način. Srbija je krenula sa svoje strane, stigli su do Valjeva. Sada ostaje dionica od tog grada do naše granice. Oni paralelno rade i brzu prugu od Beograda do Budimpešte i kada se u razvojnom i investicionom smislu ta dionica pruge Beograd- Bar završi imaćemo izvanrednu mogućnost za valorizaciju potencijala Luke Bar kada su u pitanju robe i tereti.

 
RADIO: Razgovorom o saobraćajnoj infrastrukturi otvorili smo i neke značajne teme kada je riječ o razvoju na državnom novou... Juče je zasijedala Nacionalna investiciona komisija kojom ste Vi predsjedavali. Utvrđena je lista prioriteta. Možete li našim slušaocima kazati na šta se oni konkretno odnose?
MARKOVIĆ: U finansijskom smislu je lista kapitalnih investicionih projekata nešto preko dvije milijarde eura. Oni se tiču putne, energetske infrastrukture, kao i društvene i komunalne infrastrukture u opštinama i na sjeveru i na jugu. Vjerujem da ćemo za to dobiti podršku iz zapadno-investicionog okvira koji podržava Evropska komisija, odnosno EU. To je prilika da, pored sopstvenih, koristimo kao grant ili kao jeftina sredstva EU kako bi našu infrastrukturu u cjelini iskoristili. Značajno je da napomenem da je jedan od projekata koji je dobio mjesto u našoj listi i brza zaobilaznica oko Budve, ali i jedan interesantan, novi projekat koji se tiče naučnog instituta za održive tehnologije. Promovisala ga je ministarka nauke, Vlada prihvatila, a CERN participirao, što je dobra prilika da pokušamo da obezbijedimo uslove da lokacija budućeg instituta bude baš u Crnoj Gori. To bi omogućilo razvoj najsavremenije tehnologije za liječenje kancera posebno mlade populacije, a istovremeno i istraživačke aktivnosti preko hiljadu mladih naučnika ne samo iz Crne Gore, nego i iz cijelog regiona. Dakle, naša investiciona lista je razvojna i realna-lista za budućnost.
 
RADIO: Vlada je nedavno usvojila rebalans budžeta. U medijima se nerijetko provlači priča o velikom zaduženju Crne Gore. U kojoj mjeri je crnogorska ekonomija stabilna?
MARKOVIĆ: Hvala Vam što ste postavili to pitanje. Kada sam gostovao na Javnom servisu nisam dobio pitanje te vrste da na njega odgovorim i građanima pošaljem poruku da ovaj rebalans i stvaranje mogućnosti za nova zaduženja nije dodatno opterećenje građana i ne ugrožava stabilnost naših javnih finansija. Nasuprot-objezbjeđuje stabilnost naših javnih finansija i rasterećuje dug našeg građanina. Objasniću kako. Zahvaljujući rezultatima ekonomske politike mi smo u 2017. godini dobili ogromno povjerenje od međunarodnih finansijskih institucija što je rezultiralo rastom našeg kreditnog rejtinga, a istovremeno spremnošću Svjetske banke da nam odobri 80 miliona eura kao garanciju za zaduživanje pod povoljnim uslovima radi refinansiranja našeg javnog duga koji je u 2019, 2020. i 2021. preko milijardu eura. To je bio veliki izazov za nas. Na bazi ove garancije i dobre pozicije na međunarodnom finansijskom tržištu u prilici smo da se zadužimo po kamati od 2,95%, pri čemu je prosječna kamata našeg duga za ove tri godine 4,8%, a treba da ga vratimo tokom tri godine. Jedan dio ćemo refinansirati na 12 godina sa grejs periodom od četiri godine, a drugi na sedam godina po ovoj kamati. Dakle, mi sada dug koji smo trebali da vratimo za tri godine, narodski rečeno „razvlačimo“ na 12 i sedam godina i smanjujemo opterećenje našeg budžeta. Istovremeno uštedom po osnovu niže kamate stvaramo uslove za novi kapitalni budžet Direkcije za saobraćaj i Direkcije javnih radova. Oni se kreću između 40 i 50 miliona eura. Na taj način štedimo, smanjujemo naše poresko opterećenje, javni dug, građane oslobađamo dodatnog finansijskog opterećenja i stvaramo uslove da naša ekonomija bude održiva. Naša ekonomija je stabilna. U 2017. godini imali smo rast 4,4%. To je duplo više nego što je rast ekonomije u Evropskoj Uniji. To je mnogo više od pojedinih zemalja članica EU. Mislim da je naš rast u rangu rasta šest-sedam zemalja u EU. Osim toga, prva dva mjeseca u ovoj godini pokazuju da su naše javne finansije stabilne, da su prihodi iznad planiranih, a da naša ekonomija raste. U januaru, mjesecu u kojem je privredna aktivnost iz objektivnih razloga veoma ograničena,bilježimo rast industrijske proizvodnje preko 52%. Zaista sam ohrabren i želim da i građani ovu informaciju prime na takav način, jer sve radimo u cilju razvoja, otvaranja novih radnih mjesta, njihovog manjeg finansijskog opterećenja i naravno sigurnih plata, penzija i socijalnih davanja.

 
RADIO:Može li se budžet dijelom popuniti i realizacijom dugovanja velikih poreskih dužnika?
MARKOVIĆ: Naravno. Mi smo prošle godine budžet na taj način popunili sa oko 24 miliona eura. Sa time nastavljamo i u ovoj godini. To je nasljeđe iz prošlosti... Poznato je da sam promovisao princip koji može djelovati idealan, ali ćemo se za njega boriti-nijedan euro državnog novca ne smije otići nigdje bez u državnu kasu. To znači da dug više ne možemo praštati ni kompaniji ni pojedincu, moramo se boriti sa izazovima sive ekonomije, jer to pogađa našu ekonomiju, umanjuje šanse za razvoj i veći kvalitet života. Ja direktno vodim koordinaciju sa inspekcijskim službama koje su odgovorne za punjenje budžeta. Potpredsjednik Vlade Simović vodi drugu komisiju koja ima za cilj da se kvalitetnije suprostavimo izazovima sive ekonomije. Vjerujem da ćemo na taj način dati ključni doprinos stabilizaciji naših javnih finansija i ukupnoj ekonomskoj stabilnosti.
 
RADIO: Prosječna plata još uvijek ne zadovoljava osnovne potrebe crnogorske porodice. Ima li prostora za povećanje zarada u državnom i javnom sektoru?
MARKOVIĆ: Slažem se sa Vama. Bez obzira što su prosječna zarada zaposlenih i penzija u Crnoj Gori daleko iznad zarada u okruženju, pri čemu smo tokom 11 godina od nezavisnosti napravili značajan iskorak (2006. godine prosječna zarada bila na nivou od 280 eura, a sada je 510 eura, a prosječna penzija bila 138 eura, a sada je 280) to nije dovoljno za našeg građanina, niti je dovoljno u odnosu na potencijal koji imamo. Zbog toga moramo uraditi sve da razvijemo našu zemlju, da resurse na održiv način valorizujemo- u turizmu, poljoprivredi, energetici, prehrambenoj industriji, otvaramo radna mjesta u realnom sektoru i na taj način stvorimo novu vrijednost koju ćemo pretvoriti u kvalitetnije punjenje budžeta. Kada su u decembru 2016. godine predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda došli da predlože aranžman sa MMF-om sa ocjenom da mi nijesmo sposobni da upravljamo našim javnim finansijama i ekonomijom, paket te ponude je bio 300 miliona dolara podrške našem budžetu, ali je podrazumijevao smanjivanje penzija, smanjivanje zarada u cijelom sektoru, smanjivanje socijalnih davanja i otpuštanje zaposlenih. Ja i moj tim nijesmo prihvatili tu ponudu, odlučili smo da sami kreiramo sanacioni paket. Rezultat tog paketa je stabilnost, ekonomski rast, ali i penzije koje se usklađuju. U januaru ove godine smo ih uskladili za 2,3%. Plate nijesu smanjene, socijalna davanja nijesu ukinuta, nego su neka i povećana. Zarade u javno sektoru se primaju bez dana zakašnjenja, a sve obaveze iz budžeta prema našim partnerima se ispunjavaju na vrijeme. Država je likvidna i doprinosi stabilnosti i funkcionalnosti finansijaskog i ekonomskog sistema u cjelini. Dakle, ovaj nivo zarada nije dovoljan, ali moramo biti realni. Isključivo stvaranjem realnih pretpostavki i održivog rasta možemo stvoriti uslove za novu vrijednost. U naredne tri godine cilj treba da nam bude da očuvamo penzije, obezbijedimo njihovo usklađivanje, da socijalna politika bude primjerena potrebama, a da plate pokušamo da kontrolišemo, kako bi istekom trogodišnjeg sanacionog plana mogli to raditi i u obrazovanju, zdravstvu i drugim sektorima.

 
RADIO: Na osnovu Vaše odluke nedavno su objavljena imena držvnih i javnih funkcionera, službenika i namještenika kojima su zakinuta neka prava. Zašto ste se odlučili na taj potez?
MARKOVIĆ: Iskren da budem čudim se prigovorima zašto smo ta imena objavili. To je materijal koji godinama dolazi na Vladu, internog je karaktera,mi se ispričamo o tom materijalu i sjekiramo se kako nam se neopravdano odliva novac iz budžeta i onda idemo po starom. To nijesu podaci koje treba da krijemo. Ne dajemo lične podatke koji se štite zakonom, već su to imena i prezimena i predmeti sudskih postupaka koji su javni. Na to sam se odlučio iz dva razloga. Prvi je da pošaljemo poruku rukovodiocima u državnoj administraciji da ne smiju da zakidaju pava zaposlenih, a da takvo postupanje plaća država. Kada neko nezakonito, osiono zakine pravo zaposlenom iz radnog odnosa, zaposleni ode na su, dobije pravo koje mu pripada, a država snosi troškove po osnovu sudskog postupka i po osnovu izvršenja. To su milionski troškovi. Ne želim da te troškove tolerišem. Službenici moraju biti odgovorni, ne smiju zadinuti ni jedno pravo zaposlenom. Istovremeno, uočili smo kriminalne špekulativne aktivnosti koje su na relaciji pojedini zaposleni, advokati i drugi subjekti vidjeli prostor za enormnu zaradu, takođe na štetu budžeta. Obračunaćemo se i sa neodgovornim službenicima i starješinama, ali i sa špekulantima. Pojedinci su htjeli da pošalju poruku da mi ovom mjerom progonimo zaposlene. To nije istina, mi ih ovom mjerom štitimo, ali ne želimo da nijedan euro neopravdano ode iz državnog budžeta. Moramo biti odgovorni prema državnom novcu, a ne razvijati filozofiju da je to novac iz budžeta koji treba prosipati ili ga nekontrolisano uzimati. To je naš novac koji se u budžet sliva od građana, pa prema njemu moramo svi biti odgovorni. Ako ne uspostavimo takav princip biće nam potrebno mnogo više vremna da se stabilizujemo i budemo zdravo i ekonomski prosperitetno društvo.