Društvo

VIDEO: Kako valorizovati potencijale Skadarskog jezera

by Vesna Šoškić, kamera Ivo Gojnić, montaža Zoran Milošev | 08:08:2018 | 20:32:13

Na inicijativu barske Skupštine, koju je podržalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u sali SO danas je održana javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene NP "Skadarsko jezero". Plan predviđa valorizaciju ogromnih potencijala basena Skadarskog jezera i njegovog zaleđa, a na raspravi u Baru čulo se niz korisnih prijedloga koji bi tome mogli dati značajan doprinos.

 
Basen Skadarskog jezera i njegovo zaleđe čine gotovo pola teritorije opštine Bar koja pruža neslućene mogućnosti za razvoj prvenstveno, poljoprivrede, ribarstva i turizma. Zato su u našoj opštini posebno zainteresovani za Nacrt prostornog plana, koji, prema tvrdnjama obrađivača, nudi održivi razvoj.
 
“Time smo se rukovodili, zato Plan predviđa zaštitu biodiverziteta i zaštitne zone Nacionalnog parka, koje obuhvataju i kulturno-istorijsko i graditeljsko nasljeđe. Važni preduslovi za dalji razvoj su: zaštita slivnog područja, adekvatan sistem otpadnih voda, sanacija zagađenja iz okruženja, regulacija hidrološkog kompleksa Drim-Bojana-Skadarsko jezero, u saradnji sa susjednom Albanijom, revitalizacija stambenih objekata, a neophodno je stvoriti i preduslove za razvoj privrednih aktivnosti, među kojima je prioritetan turizam. Planom smo predvidjeli i rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture, uspostavljanje institucionalnih kapaciteta, bolju saradnju sa lokalnim stanovništvom i susjednom Albanijom. U tom kontekstu predviđeno je i formiranje Regionalne institucije koja bi se bavila politikom razvoja i realizacijom projekata na nivou dvije države-Crne Gore i Albanije. Planirani su i marketing i brendiranje ukupnog područja za razvoj turizma i Turističke organizacije Skadarskog jezera”, kazala je za Radio Bar i Bar info Ksenija Vukmanović, planer u Centru za urbanizam i arhitekturu u Podgorici, u ime obrađivača, koja je naglasila da Plan obuhvata više prostornih cjelina.
 
Mićo Orlandić, predsjednik barske Skupštine, pohvalio je ogroman trud obrađivača i Ministarstva održivog razvoja i turizma i istakao da je osnovni preduslov za valorizaciju ovog bogatog područja, razvoj infrastrukture.
 
“Naš interes za ovo područje je veliko, jer ono pruža ogromne benefite, ako se budemo na primjeren način odnosili prema njemu. Poslednjih sedam-osam decenija imamo masovno iseljavanje sa ovog prostora. Zato moramo pokušati da život ovdje organizujemo na drugačiji način i brinemo o ovom prostoru kao što su to činili naši preci. Kako razvijati ribarska naselja bez vode, struje i puteva, a da ne govorim o tome kako u zoni Nacionalnog parka regulisati otpadne vode. Nismo zadovoljni nekim malim lokacijama predviđenim za razvoj turizma i tretiranjem samo pojedinih, poput plaže u Murićima, a znamo da na ovom lokalitetu imamo još mnogo sličnih plaža. Zaboravili smo i Šestane", kazao je Orlandić.

 
 
“Neophodno je i produbljivanje korita rijeke Bojane, što bi doprinjelo smanjivanju nivoa jezera, a dobili bi 29.000 hektara plodne zemlje", naveo je još čelni čovjek barskog parlamenta Mićo Orlandić, koji je naglasio i da je to područje "Sveta gora" Crne Gore, sa nizom manastira i crkava i iz naše još srednjovjekovne istorije (crkva iz Bodinovog perioda-XII vijek, manastiri Starčevo, Beška, Moračnik, manastir Prečista Krajinska, Obodska štamparija...).
 
I dr Veselin Luburić imao je niz konstriktivnih prijedloga.
 
“Zaštita biodiverziteta je dobro obrađena. Raduje me da Plan generalno daje dobre smjernice i inpute. Neophodna je inkluzija lokalnog stanovništva u sve privredne aktivnosti, što bi moglo generisati nova radna mjesta", kazao je dr Luburić, koji je istakao da je saradnja ustanove NP "Skadarsko jezero" i opštine Bar u svim domenima-zaštiti prostora, unapređenju turističke privrede i drugom, bila izuzetno dobra i izrazio uvjerenje da će tako biti i u budućnosti.
 
Dr Zarija Pejović smatra da Skadarsko jezero treba zaštiti od divlje gradnje, a turizam bazirati na etno-selima.
 
 “Da li još u Planu imamo projekata poput ‘Port of Skadar lake’, koji bi doveo u pitanje ekološke standarde i održivost. Turizam na ovom području bi trebalo da bude seoski, sa tradicionalnom arhitekturom uklopljenom u ambijent. Fabrika ‘Ribarstvo’ je u stečaju, trebalo bi obnoviti takve kapacitete i tradicionalnu proizvodnju koja je komplementarna sa etno selima", kazao je dr Pejović.

 
 
Mašan Lekić je zamjerio što u Planu nije predviđeno pristanište Podkomarno, izgrađeno 50-ih godina prošlog vijeka, a trebalo i, kako je kazao, rekonstruisati i tzv. Rimski put obalom Skadarskog jezera, koji je još vidljiv.
 
“Neophodno je put Virpazar-Rijeka Crnojevića dovesti do nivoa regionalnog puta, jer je ova dionica važna kao i put Virpazar-Ostros", kazao je Lekić.
 
Plan nije tretirao logistički koncept koji je sastavni dio planskih rješenja na prostoru Evrope od 1991. godine, kazao je dr tehničkih nauka Željko Ivanović.
 
“Kada bi se razvile sve predviđene privredne grane, trebalo bi da se dnevno realizuje i preveze 20 tona robe, to je nekoliko teških kamiona. U jeku turističke sezone to bi proizvelo zagušenje u saobraćaju. Zato bi trebalo predvidjeti parking prostor ispred tunela Sozina", kazao je dr Ivanović .
 
“Plan mora predvidjeti ravnomjeran razvoj svih mjesta koja gravitiraju Skadarskom jezeru”, naglasio je Zoran Pajović, direktor barskog Vodovoda.
 
“Od Virpazara do mjesta Ckla imamo desetak naselja, a većina su bez ikakvih sadržaja. Nemamo izvorišta pitke vode, a razvoja bez vode nema. Postoje neka ograničenja u razvoju vinogradarstva. Trebalo bi povećati vrijednost ovog prostora, unaprijediti turističku privredu i poljoprivredu", istakao je Pajović.
 
Vido Dabanović, sekretar Sekretarijata za investicije i imovinu u opštini Bar, skrenuo je pažnju da su zbog loše infrastrukture ugroženi objekti u zaleđu Skadarskog jezera i svi spomenici kulture.
 
“NP ‘Skadarsko jezero’ obuhvata 163 km2 prostora, što je trećina administrativnog prostora opštine Bar. Tu su šume, poljoprivredno zemljište, lovišta, pristaništa, sela, spomenici kulture... Sve to nije zaštićeno od propadanja. Svake godine Crmnica i okolni dio su zahvaćeni požarima koji se mogu gasiti isključivo, avionima. Zato je osnovni preduslov ‘dovođenje’ infrastrukture, koja je potrebna i za revitalizaciju svih objekata i komunalno opremanje", kazao je Dabanović.

 
Marko Brnjada, koordinator lovočuvarske službe u preduzeću D.O.O "Lovstvo"-Bar, kazao je da Plan predviđa agro-ribolovački, ali ne i lovni turizam, što je, prema njegovom mišljenju, propust. Takođe, zapitao se, gdje su granice "zaštitne zone" i kakve će biti ingerencije ustanove "Lovstvo".
 
"Zašto se pomjeraju granice NP još dublje u teritoriju opštine Bar", pitao je još Brnjada.
 
Marijan Plantak je predložio da Planom bude predviđena zaštita autentičnih proizvoda, a Goran Simić, odbornik u SO Bar, je naveo da su u dijelu razvoja sporta i rekreacije predviđene samo biciklističke i pješačke staze, što, kako je kazao, spada u domen rekreacije, ali nedostaju sportski sadržaji.
 
Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene NP "Skadarsko jezero" traje do 12. avgusta, do kada građani mogu podnositi svoje prijedloge i sugestije.
 
Usvajanje Plana očekuje se u oktobru.