Društvo

Prijedlozi i Sugestije na Nacrt PPPN NP Skadarsko jezero

| 24:08:2018 | 19:12:16

Predsjednik Skupštine opštine Bar Mićo Orlandić dostavio je Ministarstvu održivog razvoja i turizma Prijedloge i sugestije na Nacrt PPPN Nacionalni park Skadarsko jezero .
 
Ovo je urađeno nakon održane javne rasprave na temu Nacrta PPPN Nacionalni park Skadarsko jezero održane 8. avgusta u sali Skupštine opštine Bar, i iskazanih prijedloga i sugestija obrazloženih od strane predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti Opštine Bar, stručne javnosti i poljoprivrednih proizvođača i građana.
 

Tekst Prijedloga i Sugestija donosimo integralno:
 
1.Opština Bar podržava Plan u smislu izabranog scenarija održivog razvoja zaštićene zone Nacionalnog parka Skadarsko jezero, s ciljem zaštite prirodne i kulturne baštine, biodiverziteta, istorijskog nasljeđa i predjela prirode. Scenario održivog razvoja Nacionalnog parka Skadarskog jezera je uspješan ukoliko Plan jasno definiše održivost na svim teritorijalnim cjelinama koje pripadaju kako Opštini Bar, tako i Opštinama Cetinje i Podgorica, uz uvažavanje svih prirodnih specifičnosti prostora Opština.

Plan potencira razvojnu komponentu u oblasti turizma, stoga planom treba omogućiti jednake planske uslove za ravnomjeran razvoj naselja i u tom smislu potrebno je jasno definisati građevinske zone naselja i precizirati mogućnosti izgradnje novih objekata namijenjenih turizmu u okviru pojedinih opštinskih zona.
 
U zahvatu NP Skadarsko jezero pripada nešto manje od polovine teritorijalne površine Opštine, stoga je interes Opštine Bar da na ovom prostoru imamo i razvojnu komponentu u oblasti turizma, a posebno kod činjenice da imamo 71 km obale jezera, kao i dvije pješčane plaže Donje Muriće i Pješačac – Seoca, Godinje.
 
 
2. Kod činjenice da u zahvatu plana pripada 163 km2 prostora Opštine Bar, da u obalnom dijelu od Ckla do Virpazara imamo 11 pristaništa i autentična ribarska naselja, to iziskujemo realnu potrebu i mišljenje da se planira kolska / biciklistička saobraćajnica duž obale jezera na koti iznad najvećeg vodostaja od graničnog prelaza Ckla do naselja Godinje dužine 35 km.
 
U trupu saobraćajnice planirati i vodosnadbjevanje, kao i primarne i sekundarne objekte elektroenergetske infrastrukture, koje su neophodne za održiv razvoj prostora i planom utvrđenu adaptaciju pristaništa i ribarskih kućica. Ova saobraćajnica je od značaja dostupnosti prostora u vanrednim situacijama, posebno protivpožarnoj zaštiti.
 
Vlada Crne Gore i Vlada Albanije potpisali su sporazum o otvaranju kopnenog graničnog prelaza u Ckla, stoga je potrebno planirati objekat graničnog prelaza i saobraćajnicu koja povezuje obodom jezera Ckla sa Zoganjem i Skadrom na Albanskoj strani. Planom ove saobraćajnice formirao bi se putni prsten oko jezera, jer stoji činjenica da je kako na albanskoj strani tako i na ostalom prostornom zahvatu naše države, put izveden, tako planiranjem ove saobraćajnice imali bi zaokruženu cjelinu.
 
 
3. Nacrtom plana trebalo je detaljnije razraditi mogućnost sniženja nivoa jezera i njegovog vraćanja u prirodni nivo, prokopavanjem korita rijeke Bojane, čime se za razvoj poljoprivrede i drugih aktivnosti oslobađa preko 40.000 hektara zemljišta.
 
4. Predlažemo da se prihvate inicijative lokalnog stanovništva sa prostora Mjesnih zajednica Krajina, Šestani i Crmnica, koje su u scenariju održivog razvoja prostora i ravnomjernog razvoja regiona Opštine, s ciljem razvoja poljoprivrede zaštite ljekovitog bilja i pčelarskih, kao i sadržaja iz oblasti ornitologije, što ima direktan uticaj na smanjenje negativnih demografskih kretanja i depopulacije područja.
 
Iako je obala Skadarskog jezera najčešće strma i kamenita, na obali Skadarskog jezera se mjestimično javljaju plaže. Nacrtom Plana nije na odgovarajući način predviđena valorizacija plaže Pješačac, koja je sa manjim prekidima duga oko 700 m i proteže se sve do lokaliteta Rajačko oko. Takođe, obrađivač plana nije evidentirao i plažu koja se proteže od poluostrva Obida pa skoro sve do Virpazara.
 
 
5. Nacrt plana takođe ne tretira na odgovarajući način javne sportsko-rekreativne sadržaje, jer bi po našem mišljenju trebalo da ti sadržaji budu mogući u okviru plaže u Donjim Murićima, plaže Pješačac i plaže kod poluostrva Obida. Takođe, nijesu razrađeni takvi sadržaji na području Bobovišta i Blaca, kao ni u selu Ckla.
                               
 6. Postojeće stanje elektroenergetike na potezu Komarno - Virpazar – Ostros  takođe nije na odgovarajući način tretirano planom i zato ga je potebno tretirati na odgovarajući način u funkciji održivog razvoja, cjelokupnog prostora obuhvaćenim planom i predvidjeti odgovarajuće kapacitete između TS Virpazar i TS Ostros.     
 
 
7. Cjelokupni priobalni prostor Skadarskog jezera, od Virpazara do Ostrosa, praktično nema izvorišta pitke vode. Na ovom prostoru nalaze se naselja koja nemaju trajnog i kvalitetnog izvora vodosnadbijevanja. Zato smatramo da je planom trebalo razraditi problem vodosnadbijevanja i odvoda voda, imajući u vidu sljedeće mogućnosti:

-snadbijevanje iz vodovodnog sistema Virpazara, uz uključenje viška vode iz podgorskih vrela,

-snadbijevanje iz izvorišta Raduš, koje je nekada bilo opcija za snadbijevanje vodom regionalnog vodovodnog sistema,

-snadbijevanje iz regionalnog vodovoda.
 
Zato smatramo da opciju vodosnadbijevanja i rješavanja otpadnih voda treba sagladavati u okviru sveukupne zaštite bazena Skadarsko jezero i temeljno planski razraditi .
 

8. S obzirom da se u bazenu Skadarskog jezera nalaze brojni kulturno- istorijski spomenici smatramo da je trebalo sadržajnije tretirati prijestonicu kralja (kneza) Vladimira Vojislavljevića, koja se nalazila u Manastiru Prečista Krajinska, u kojem je takođe bilo sjedište Zetske mitropolije. Prijestonicu Crnojevića Žabljak i njihov mauzolej i njihove grobnice koje se nalaze u okviru manastira Kom, takođe je trebalo tretirati u funkciji zaštite i potpune obnove istorijskog i državotvornog pamćenja Crne Gore. Smatramo da je u okviru kulturnih sadržaja trebalo razmišljati i o Obodskoj štampariji, što sa ostalima manastirima i crkvama na području bazena Skadarskog jezera čini osnovu državotvornog i kulturnog identiteta Crne Gore.
 
 
9. Planom treba propisati  detaljne smjernice za uređenje svakog ribarskog naselja, seoskih naselja i područja koja gravitiraju naseljima, sa uslovima za rekonstrukciju postojećih objekata namjenjenih seoskom stanovanju i turizmu, promociji tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda,  kulturnih i prirodnih dobara na ovom području, uz detaljne smjernice za oblikovanje i materijalizaciju objekata u smislu poštovanja tradicionalne arhitekture, sa detaljnim razradama i stvaranja mogućnosti za izgradnju novoplaniranih objekata.
 
Planom bi trebalo omogućiti jednake uslove razvoja za svako naselje u zoni nacionalnog parka i u zaštitnoj zoni; u tom smislu je potrebno jasno definisati građevinske zone naselja i precizirati mogućnost izgradnje novih objekata namjenjenih turizmu i sadržajima koji će na održiv način valorizovati prostor koji je obuhvaćen planom.