Društvo

Novi način borbe za palme, utvrđuje se i broj surlaša

by Željko Milović | 17:09:2018 | 11:17:53

Ovih dana sve češće redakciji Bar Infa stižu fotografije o odraslim jedinkama palminog surlaša koje građani pronalaze po pločnicima u samom centru grada, na korzou, na zelenim površinama blizu sportske dvorane... Odgovore na aktuelnu situaciju u vezi ove štetočine koja prijeti da uništi jedan od najljepših ukrasa našeg grada dala je rukovodilac sektora Zelenilo Komunalne djelatnosti doo, ing. hortikulture Mira Prentović u „Promenadi“ Radio Bara.
 
U palmi žive sve 3 generacije surlaša, od larve do imaga, jedinke koja leti. Prije petnaestak dana je započeto novo, hemijsko tretiranje palmi, pa insekt bježi i traži sigurnije pozicije. Upravo je ovo period, kad počnu vjetrovi, pa kiše, kada se rozeta palme pomjeri i oni počinju da traže drugu lokaciju. Zato ih građani viđaju i van palmi.
 
BI: To je novi način borbe za palme, novim sredstvima?
Krajem prošlog mjeseca Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Fitosanitarna uprava finansirali su tzv. endoterapiju na 130 palmi u našem gradu. Palme se buše spiralno na četiri mjesta i insekticid se ušpricava direktno u nju. Skup je način borbe, za jednu palmu treba 120 eura, ali pokazuje nešto bolje rezultate. Posao je radila firma “Žožeta” iz Herceg Novog, obučena od strane evropskih kompanija. Primijenjen je “Revita” preparat koji se dobro pokazao na Mediteranu. Tretirane su palme čije deblo ima visinu preko 1,5 m, i to od Doma revolucije do “Nimonta”, na šetalištu od “Turista” do “Martine”, potom od “Martine” do mosta rijeke Željeznice s lijeve strane, palme u Dvorcu i kod Doma kulture. Ima još 150 palmi koje ovako treba tretirati.

 
BI: Novina je i konstantno praćenje broja surlaša?
Fitosanitarna uprava je tokom prošlog mjeseca postavila klopke – mjerilice na raznim mjestima u gradu, da se izmjeri procenat zaraženosti - broj uhvaćenih jedinki po jednom stablu. U Baru je prosječno primjećen 51 surlaš po palmi, i to je nakon Ulcinja najmanje u državi. U klopkama kod Meteorološke stanice broj uhvaćenih jedinki je bio 69, kod Pošte 49, kod “Planeta” 29, kod Vatrogasne stanice 41, Zavoda za suptropske kulture 65, dok je klopka kod Luke pronađena ispražnjena i prevnuta.
 
BI: Bar se još uvijek dobro drži kad je u pitanju spašavanje palmi?
Biću pesimista, posmatrajući gradove u okruženju. Prema podacima, u Herceg Novom od 600 palmi ostalo je ispod 300, a bila sam ovih dana u Budvi na Sajmu, i na tamošnjem parkingu prebrojala 17 palmi sa simptomima surlaša. Iskustva drugih zemalja su takođe loša. Primjera radi, u Španiji, gdje se surlaš pojavio 1992, čitavi drvoredi su nestali. Još biju bitku s njim i ne mogu da ga unište. Mi smo upravo posjekli palmu na potezu od “Martine” do rijeke Željeznice, nije bilo moguće uraditi dendrohirurgiju, a na sličnoj ispred Dvorca smo pokušali spašavanje baš na taj način i čekamo da vidimo hoće li se regenerisati. Monitoring je izuzetno bitan, redovno obilazimo palme, i upravo zahvaljujući tome smo spasili dvije – jednu na Crkvici, drugu kod Doma kulture.

 
BI: Do sada je tretiranje dalo ploda, ali ima velikih problema?
Mi u Komunalnom još od 2013. radimo sve što nam je sugerisano od Fitosanitarne uprave kako bi spasili stabla, ali imamo veliki problem jer se palme u privatnom vlasništvu ili u vlasništvu pravnih lista u samom gradu ne tretiraju. Ne možete spasiti jednu palmu u gradu na javnoj površini, ako komšija iz susjednog dvorišta ne tretira svoju zaraženu palmu. Surlaš u jednom turnusu leti do kilometar, a namiriše palmu na 800 m. Naš trud se time obezvrijeđuje, i samim tim sve je više zaraženih palmi. Primjera radi, palma u dvorištu vrtića je morala biti uklonjena jer je uništena od surlaša zbog toga što nije tretirana i mislim da je upravo s te palme insekt prešao na obližnja drveća. Kad je palma u posjedu pravnog ili privatnog lica, mi ništa ne možemo da uradimo, jer nemamo nikakve ingerencije, biljka nije na javnim površinama.