Društvo

VIDEO: Raičević: Vrijeme je za Bar (2)

by Vesna Šoškić, kamera i montaža Adi Karađuzović | 21:11:2018 | 19:05:33

U susret Danu opštine Bar, 24. novembru, čelni čovjek grada Dušan Raičević za Radio Bar i Bar Info govorio je o razvojnim planovima, prioritetima lokalne uprave, aktuelnoj problematici i pokušajima njenog  rješavanja.

"U fokusu je podizanje kvaliteta života građana, što možemo postići ukoliko obezbjedimo ekonomski napredak, zapošljavanje i ravnomjeran razvoj svakog dijela opštine. Zato su pred nama valorizacija lokaliteta Maljevik i Dubovica, investicije u Sutomoru i Čanju, rekonstrukcija puta Virpazar-Ostros, regulisanje problema vodosnabdijevanja bezvodnih djelova naše opštine, usvajanje Prostorno-urbanističkog plana, izrada Strateškog plana razvoja opštine Bar, donošenje odluke o naknadi za bespravne objekte, što je uslov daljeg, uspješnog procesa legalizacije, odgovornija socijalna politika, razvojni budžet... Više ćemo ulagati i u kulturu i sport, obećao je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je na tu funkciju stupio prije nešto više od tri mjeseca.


Dušan Raičević je najmlađi predsjednik Opštine u istoriji Bara. Rođen je 1984. godine u Baru, gdje je završio osnovnu i srednju školu kao nosilac diplome "Luča". Diplomirao je 2007. na ACMT-u u Dubrovniku, područnoj jedinici američkog Univerziteta "Rochester", odsjek “Razvoj preduzetništva” i stekao zvanje diplomiranog ekonomista menadžmenta. Nosilac je "Cum Laude" obilježja i član Rotari kluba Bar od 2012. godine. Prethodne četiri godine obavljao je funkciju potpredsjednika Opštine Bar, a prije političkog angažovanja bavio se privatnim biznisom.

Planska dokumentacija je takođe uslov razvoja. Kada se očekuje usvajanje PUP-a?
 
Već sam govorio o značaju usvajanja PPN "Skadarsko jezero", ali za nas je posebno značajan Prostorno-urbanistički plan, kao jedan od najvažnijih dokumenata, čije će usvajanje stvoriti uslove za izgradnju objekata u Baru, utvrditi jasne smjernice za gradnju na seoskim područjima i jasno definisati viziju razvoja grada u budućnosti. Nakon što se ispune sve zakonske pretpostavke, očekujem da ćemo PUP usvojiti do kraja godine. To je jedan od prioriteta koji sam postavio pred mojim saradnicima koji se bave uređenjem prostora i oni su u svakodnevnoj komunikaciji sa obrađivačima i nadležnim ministarstvom u cilju njegove što kvalitetnije finalizacije. Uporedo radimo i na Strateškom planu razvoja.
 
Započet je proces legalizacije, a obzirom na broj nelegalnih objekata, uspješno sproveden proces zakonske regulacije u ovoj oblasti, donio bi ogromne benefite i finansijsku potporu opštini  za dalja   ulaganja, ali i vlasnicima. Kako teče ta procedura i koliko je moguće taj posao završiti brzo i efikasno. Da li nedostaje stručan kadar i službenici koji bi radili na ovom složenom administrativnom poslu?
 
Postupak legalizacije je pozitivan proces od kojeg očekujem mnogo benefita, te je potrebno da i građani imaju percepciju da je i za njih isto toliko važan. Proces legalizacije ili regularizacije neformalnih objekata, daje mogućnost da se objekti uvedu u legalne tokove, stvarajući uzajamna prava između vlasnika i lokalne uprave. To se ogleda u tome da su da su prihodi od legalizacije namjenska sredstva i da će biti uložena tamo odakle su i prihodovana, kroz ulaganja u infrastrukturu. Do polovine jula podnijeto je 8.000 zahtjeva za legalizaciju i mi smo grad, poslije Podgorice sa najviše iskazanog interesovanja građana da legalizuju svoje objekte. Zbog velikog očekivanja od ovog procesa, posebnu pažnju smo posvetili njegovom implementiranju. U tom pravcu obezbijedili smo kadrovske kapacitete koji se bave sistematizovanjem zahtjeva.

 
Kada će biti donijeta Odluka o visini naknada za nelegalne objekte?
 
Jedan od uslova za sprovođenje postupka legalizacije jeste naknada. Prilikom usaglašavanja ove odluke vodićemo računa o našim sugrađanima, kroz socijalno osjetljiv pristup, a ekonomski održiv model. Oni objekti koji su naši sugrađani gradili kako bi riješili krov nad glavom biće posebno tretirani i za takve građevine, do 100 m2 smo u nacrtu odluke, koja treba da prođe skupštinsku proceduru, planirali umanjenje visine naknade za 95%, dok smo za objekte osnovnog stanovanja od 100-200 m2, od II do VII zone, predvidjeli umanjenje za 60%. Mislim da su to značajne povlastice, posebno ako se uzme u vidu i činjenica da će građani moći da plate legalizaciju na rate. Moram naglasiti da je regularizacija neformalnih objekata moguća samo tamo gdje postoji planska dokumentacija, pa će se početi sa procedurom prvo od objekata koji su pokriveni Detaljnim urbanističkim planom.
 
U završnoj fazi je kreiranje najvažnijeg finansijskog akta Opštine - Budžeta. Kako je planiran, koje su njegove karakteristike, kakav je odnos kapitalnog i operativnog budžeta?
 
Veliki napori u prethodnom četvorogodišnjem periodu uloženi kako bi postigli finansijsku konsolidaciju i danas možemo govoriti o stabilnom finansijskom stanju. U toku je javna rasprava, na kojima građani mogu dati svoje sugestije i prijedloge. Razmišljamo da uvedemo i inovacije u planiranju budžeta, kako bi građani mogli više i bolje učestvovati u njegovom kreiranju. Građani su ponekad inertni i ne uključuju se   pravovremeno i na adekvatan način, kada je riječ o važnim projektima i često životnim pitanjima za njih. Pokazao je to i najnoviji, aktuelni primjer polemike oko lokacije za vrtić, za koji je takođe, sprovedena   javna rasprava. Naš stav je da građanski aktivizam prihvatimo kao dragocjen korektiv vlasti, što pokazuje da želimo jasnu saradnju sa građanima. Moramo se vratiti staroj, dobroj praksi da je opšte dobro prioritet, a ne lični interes. Građanska inicijativa, kada je riječ o  vrtiću, očigledno je zakazala u prethodnom periodu i bio je ovo  svojevrstan  povratak u prošlost. Mi, kao mladi i odgovorni ljudi,   postavili smo sebi cilj da gledamo naprijed, u budućnost i u pravcu razvoja. Projekat izgradnje vrtića je par excellence razvojni projekat, koji treba da ponudi rješenje višegodišnjeg problema, jer našoj djeci   moramo ponuditi adekvatne uslove za boravak. Ovogodišnji bužet je razvojni, planiran u iznosu od 21.000.000€ (13.680.000€ - operativni i 7.320.000€ - kapitalni).

 
Kako su i koliko planirana izdvajanja za javna preduzeća, čiji je osnivač Opština?
 
Tako da obezbijedimo njihovo redovno funkcionisanje, odnosno obavljanje djelatnosti od javnog interesa i biće uglavnom na prošlogodišnjem nivou, s tim da se sva naša preduzeća i DOO moraju fokusirati i na realizaciju sopstvenih prihoda, koja su im omogućena zakonom (Komunalnom pripada 1.200.000€, Kulturnom centru 470.000€, Sportskog centra 285.000€, ViK 148.000€, Lovstvo 100.000€).
 
Najavili ste i odgovorniju socijalnu politiku. Koliko je budžet naklonjen materijalno ugroženima, osobama sa invaliditetom, nevladinom sektoru?

Opština Bar će nastojati da i dalje sprovodi aktivnosti i vodi odgovornu socijalnu politiku, naročito prema građanima u stanju socijalne potrebe, penzionerima, osobama sa invaliditetom. U realizaciji tog važnog cilja sarađivaćemo sa državnim organima, institucijama, predstavnicima civilnog sektora. Nacrtom Budžeta za 2019. godinu planirali smo značajna sredstva koja će doprinjeti smanjenju socijalne  nejednakosti. Za prava iz oblasti socijalne zaštite, koja obuhvata boračko-invalidske naknade i dotacije za tuđu njegu i pomoć, predviđeno je 59.000€, a za novorođenčad 50.000€. Poslije pauze od nekoliko godina u januaru će biti raspisan poziv za sufinansiranje nevladinih organizacija, za što su planirana sredstva u iznosu od 68.400€, jednokratne socijalne pomoći 90.000€, planirana izdvajanja za Crveni krst su 40.000€, a za učesnike NOR-a 24.000€. Opština Bar finansira nabavku udžbenika za đake prvake, organizuje redovne posjete Domu starih u Risnu i Bijelom Polju, gdje je smješteno dvadesetak naših sugrađana, a takođe organizujemo prijem i poklone za djecu bez roditeljskog staranja.

U domenu socijalne politike jeste i podrška osobama i mladima sa smetnjama u razvoju. Unazad nekoliko godina postojali su planovi za izgradnju Dnevnog centra za ovu kategoriju stanovništva. Postoje li realne mogućnosti da Bar u dogledno vrijeme dobije takav objekat?

Počeli smo aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje Dnevnog centra za lica ometena u razvoju. Određena sredstva su planirana budžetom, ali razmatramo i mogućnost da za ovaj važni projekat apliciramo za sredstva kod fondova EU.


U Baru je nedavno otvorena i prva Narodna kuhinja, zahvaljujući humanosti i požrtvovanosti barskih žena okupljenih u NVU "Žene Bara". Kako će Opština podržati njihov rad?

Lokalna uprava je prepoznala društveni značaj aktivnosti koje svakodnevno sprovodi ta nevladina organizacija. Jedna od prvih posjeta koje sam imao na početku mandata i na moju inicijativu,bila je upravo ovih vrijednih i humanih barskih žena. Lično sam zadivljen ovom inicijativom i lokalna uprava će pružiti punu podršku Narodnoj kuhinju. Planirana sredstva u tu svrhu su 15.000€.

Još jedan objekat čeka na realizaciju-azil za napuštene životinje. Ima li naznaka za rješavanje ovog evidentnog problema?

Svjesni smo tog problema i ogromnog broja pasa lutalica na našim ulicama. Iako je problem složene prirode, njegovom rješavanju pridajemo značajnu pažnju. Uslov za to jeste izgradnja skloništa, u kojem   će se voditi briga o napuštenim životinjama. Tražimo adekvatnu lokaciju za takav objekat i to će nam biti jedan od prioriteta u narednom periodu, za što će biti opredijeljena i određena finansijska sredstva. Međutim, moram istaći  i da nakon izgradnje azila, problem pasa lutalica neće u potpunosti biti riješen. Zato što je jedan od razloga velikog broja pasa lutalica, neodgovorno ponašanje vlasnika pasa.

Iz budžeta se iz godine u godinu izvajaju značajna sredstva za poljoprivredu, koja je uz turizam, strateška privredna grana. Ogromni su potencijali-okrenuti smo sa jedne strane plodnom i živopisnom Crmnicom, a sa druge, isto tako bogatim Mrkojevićima i Krajinom. Da li je Otkupni centar jedan od glavnih problema poljoprivrednih proizvođača?

U direktnoj komunikaciji sa proizvođačima, prepoznali smo da je njihov najveći problem upravo, plasman proizvoda. Bogato barsko zaleđe spremno je da snabdijeva širi prostor i cijelo crnogorsko Primorje. Ono što nam predstoji u narednom periodu jeste da aktiviramo Otkupni centar, koji bi proizvođačima omogućio direktan plasman. I ove godine planirana su značajna budžetska sredstva za subvencije proizvođačima, olakšice kod nabavke opreme ili izgradnju nedostajuće infrastrukture, u iznosu od 370.000€.

Bar sa “Barskim ljetopisom” sve više postaje regionalni kulturni centar. Programi su kvalitetni i sadržajni, ali i u ovom dijelu nedostaje odgovarajuća infrastruktura, prvenstveno Dom kulture, adekvatna pozorišna scena... Još jedno ulaganje na koje se čeka. Ne možemo očekivati da se svi problemi i dugogodišnji planovi ostvare u Vašem mandatu, ali da li je moguća, uz podršku resornog ministarstva ili fondova EU, rekonstrukcija centralne zgrade kulture u Baru?

Ne bih se složio sa vama da sve ono što su višegodišnji problemi, ne bi mogli da riješimo. Spremni smo da se uhvatimo u koštac sa svim tim izazovima i odgovorimo im adekvatno u narednih nekoliko godina.   Sanacija Doma kulture je prioritet i opština će uskoro uraditi projekat.

Kada je riječ o kulturi, dio bogate kulturne baštine grada je Stari Bar-kako će se lokalna uprava odnositi prema ovom kulturnom dobru prvorazrednog značaja?

Stari Bar je kandidovan za listu UNESCO, svjetske kulturne baštine. Upravo smo otvorili rekonstruisanu crkvu Svete Katarine, planirana je sanacija Arhiepiskopske palate, koja će biti pretvorena u muzej, otvaranje Gradske kuće u Starom Baru, kreativnih radionica, dakle niz projekata, koje ćemo realizovati uz podršku Ministarstva kulture. Sve ovo je najbolji pokazatelj odnosa lokalne uprave prema ovom kulturnom dobru prvog reda.


Bar je i grad sporta. Koliko ste zadovoljni rezultatima naših sportskih kolektiva i kako će ih podržati lokalna uprava?

Imamo nekoliko veoma uspješnih klubova, spremni smo da ih podržavamo i u narednom periodu. Mogu najaviti niz značajnih ulaganja u sportsku infrastrukturu - rekonstrukciju fudbalskih terena, svlačionica i tribina, kao i atletske staze. Bar je jedan od domaćina atletskog takmičenja "Igre malih zemalja" 2019. godine. Planirana sredstva za atletski klub su 20.000€, rukometni 52.000€, košarkaški 150.000€, fudbalski 150.000€.

U svečarskom smo mjesecu kada naš grad, nizom manifestacija, obilježava svoj dan - 24. novembar. Kakva je Vaša poruka u susret Danu opštine?

Građankama i građanima Bara čestitam Dan oslobođenja - 24. novembar. Ubijeđen sam da će vrijeme koje je pred nama pokazati da Bar, kroz saradnju lokalne i centralne vlasti, pravilnom valorizacijom razvojnih potencijala i neiscrpnim materijalnim i ljudskim resursima,može izrasti u elitnu turističku destinaciju na Mediteranu i potvrditi značaj jedne od najvažnijih multikulturalnih adresa u našoj državi. Potvrdićemo naš moto "Vrijeme je za Bar".