Društvo

Ukljeva i jegulja - najugroženije vrste u jezeru

by DAN | 10:01:2019 | 11:53:11

Zbog nelegalnog ribolova u Nacionalnom parku (NP) Skadarsko jezero tokom prošle godine nadležnim državnim organima procesuirano je 56 lica, kazao je u razgovoru za “Dan” direktor tog zaštićenog područja Nenad Ivanović. On kaže da trenutno ne postoje podaci o stanju i zalihama ribljih populacija za Skadarsko jezero, ali da su, prema ranijim procjenama i pretpostavkama, najugroženije vrste ukljeva i jegulja.
 
Ivanović objašnjava da su zaštita prirodnih vrijednosti i valorizacija parka kao turističke destinacije dva najznačajnija segmenta upravljanja NP Skadarsko jezero. On dodaje da je ovo jezero jedan od najvećih prirodnih resursa kojima Crna Gora raspolaže.               
 
“Sa druge strane, činjenica da je Skadarsko jezero 30 kilometara udaljeno od Crnogorskog primorja i 20 km od Glavnog grada Podgorice, govori o jakom urbanom pritisku na ovo područje. Preko područja Parka prolazi glavna saobraćajnica za crnogorsko primorje, pruga, elektro i optički sistemi, koji povezuju južni i središnji dio Crne Gore”, istakao je Ivanović.

 
Kao najveće izazove u zaštiti prirodnih vrijednosti, Ivanović vidi probleme krivolova i nelegalne gradnje.
 
“Zaštita prostora je najznačajnija funkcija parka. Služba zaštite 24 časa kontroliše prostor parka. Posebna pažnja se posvećuje sprečavanju nelegalnog izlova ribe, krivolova i nelegalne gradnje. Značajni rezultati su postignuti u sprečavanju nelegalnog lova na ptice, u prilog čemu govori podatak da prije 15ak godina na jezeru nije bilo pelikana, a danas ih ima skoro 300 jedinki. Suzbijanje nelegalnog lova na ptice ima direktan i indirektan pozitivan efekat na ornitofaunu jezera, jer se dobrom kontrolom minimalizuje uznemiravanje ptica. Povećanje broja pelikana na jezeru prepoznato je i u evropskim okvirima kao dobar primjer upravljanja. Imajući u vidu činjenicu da se akvatorijum Skadarskog jezera prostire i na teritoriji Albanije, integralna zaštita prirode i biodiverziteta Skadarskog jezera i intenzivnija prekogranična saradnja svakako bi doprinijeli boljoj zaštiti ovog prostora. Za razliku od našeg dijela jezera, dio jezera koji se nalazi u Albaniji, ne uživa stepen zaštite u kategoriji nacionalni park”, istakao je on.
 
Ivanović kaže da još nijesu sprovedena ciljana istraživanja o stanju i zalihama ribljih populacija.
 
“U okviru projekta GIZ-a, prije nekoliko godina, PMF je radio istraživanja i tada je konstatovano da je ukljeva dijelom ugrožena i da joj treba tri-četiri godine da bi se stanje ove vrste poboljšalo. Zaustavljen je ribolov u ribarskim okama i sada se stanje ove populacije oporavilo. Takođe, pretpostavlja se da je ukrožena i jegulja jer je evidentno smanjenje njenih populacija svuda u svijetu. Ona je globalna migratorna vrsta pa njen opstanak nije vezan isključivo za Skadarsko jezero. Kod nas ona trpi pritisak zbog nelegalnog ribolova i brana-zamki koje su postavljene na rijeci Bojani na albanskoj strani. Za ostale vrste ne može se pouzdano govoriti o njihovoj ugroženosti zbog nedostatka podataka”, objašnjava Ivanović.
 
Kako dodaje, kvalitetna procjena ugroženosti faune riba na jezeru biće poznata tek kada se uradi ribarska osnova i druga istraživanja.
 
Ivanović je rekao da je zadatak svih zaposlenih u NP Skadarsko jezero da doprinesu da nelegalnog izlova ribe bude što manje.

 
“Činjenica da je broj podnesenih prijava i broj privremeno oduzetih sredstava u 2018. godini veći nego u prethodnom periodu nam govori da stvari idu nabolje, a ne da je nelegalnog izlova ribe više ili manje. Takođe, u 2018. godini imamo znatno više izdatih dozvola za obavljanje izlova ribe nego u 2017. i 2016. godini, a samim tim i veći broj profesionalnih ribara i ribolovaca koji izlovljavaju ribu na legalan način”, kazao je on.
 
Kaže i da se krivolovci prilikom nelegalnog izlova ribe najčešće služe električnim pretvaračima, plinskim lampama, podvodnim puškama, kao i mrežama postavljenim na nedozvoljen način.
 
U 2018. godini zbog nelegalnog ribolova nadležnim državnim organima procesuirano je 56 lica.
 
“Moram istaći činjenicu da je novim zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi najniža propisana kazna za prekršaj 500 eura i nadamo se da će i to uticati na svijest građana da ne vrše izlov ribe na nelegalan način”, naveo je on.