Kultura

VIDEO: Otvorena izložba Viktora Vazarelija

by Vesna Šoškić, kamera i montaža Adi Karađuzović | 22:06:2017 | 19:28:36

Likovni program na ovogodišnjem XXX, jubilarnom, Barskom ljetopisu otvoren je izložbom poznatog mađarskog i svjetskog umjetnika Viktora Vazarelija u Dvorcu kralja Nikole. Njegove inovacije u domenu boje i optičkih iluzija postale su 60-ih i 70-ih godina XX vijeka dio popularne kulture i izvršile snažan uticaj na savremenu umjetnost, industrijske i grafičke dizajnere, arhitekte, modne kreatore i druge stvaraoce.
 
Viktor Vazareli je jedan od najznačajnijih umjetnika XX vijeka. On je lider umjetničkog pravca op-art, u kojem posmatrač vidi trodimenzionalnu sliku. Njegova istraživanja, ideje i inovacije u korišćenju boja i oblika stvorile su novu granu umjetnosti.

 
U Crnoj Gori i na Barskom ljetopisu je zahvaljujući međudržavnom projektu saradnje našeg Ministarstva kulture i ambasade Mađarske u Podgorici, a prije svega angažovanju kolekcionarke Kati Csepei, muzičkoj umjetnici, koja je zajedno sa suprugom Tiborom bila dugogodišnji prijatelj velikog umjetnika.
 
“Ja sam muzičarka. To je bila jedna zajednička tačka, odnosno spoj. Stvarao je svoju umjetnost u dosluhu sa muzikom koju smo svirali suprug i ja. Kako je Vazareli ostvarivao serije i skale boje tako smo mi pravili seriju nota. Zajedno smo pjevali, svirali i gledali kako umjetnik stvara. On kreira umjetnost za cijelu zajednicu. Njegov cilj je bio da sive površine budu obojene i da napravi šareni grad”, kazala je za Radio Bar i Bar info Kati Csepei, koja je istakla da je dobra prilika da se 20 godina nakon smrti Vazarelija podsjetimo njegovog stvaralaštva koje pripada svim generacijama i svakom vremenu.
 
“Djelo Viktora Vazarelija je oda onom vidljivom i onom nevidljivom mnogolikom XX vijeku. Svjedok je prelamanja i gibanja ideja jednog neobično uznesenog doba. Bio je to vijek redukovane istine, planetarnih otkrića i ne manjih posrnuća, skromnih mogućnosti i neskromnih snova. Vijek velikih ideologija i velikih zanosa. Vazareli je na njegovom dnu upoznao Maljevičev ‘Crni kvadrat’, Konradovo ‘Srce tame’, a onda su iznutra, iz tog takvog neveselog bića izronile boje i igra", kazao je mr Milun Lutovac, selektor likovnog segmenta Barskog ljetopisa.

 
“On se tumačeći XX vijek, koji je sam po sebi velika enigma i u usponima i u padovima okrenuo jednoj neobičnoj priči. To je taj op-art, kako da ta iluzija prikaže našu stvarnost i mislim da je njegovo stvaralaštvo pratilo ono što se dešavalo i u književnosti, likovnom i filmskom prostoru, jer veliki umjetnici umiju da se konektuju na veliku ideju. U stvari, ideja prati ljude, samo je pitanje koliko će talenat određenih ljudi da prepozna da postoji ta velika ideja i da se u njoj pronađu. Mislim da se Viktor Vazareli u ideji XX vijeka pronašao i da nam je poslao jednu neobičnu poruku, kako se sažima taj svijet i kako je postao interesantan, ne samo nama i njegovoj generaciji, već je dao šansu da traje kroz vrijeme", kazao je Lutovac u razgovoru za Radio Bar i Bar info nakon otvaranja izložbe, apostofirajući da se Vazareli fokusirao na oko, na taj nepoznati kontinent vida koji krije tajnu.
 
“Tu su tragovi svega onogo što je bilo i onoga što će biti, jer postoji mogućnost da nas taj vid malo vara, da nam daje jednu lažnu predstavu, jednu iluziju. Kada se pokušavamo sjetiti nečega, obično krećemo od toga čega se ne sjećamo, a ono čega se ne sjećamo možda je bitnije od onoga čega se sjećamo", ocijenio je mr Milun Lutovac govoreći o stvaralaštvu ovog zaista autentičnog i originalnog umjetnika koji je obilježio umjetničku scenu prošlog vijeka.
 
“Sanjam o umjetnosti zajednice. Pretpostavljam da u ljudima postoji duboka želja za umjetničkom ljepotom, baš kao i želja za ritmom i muzikom", govorio je Viktor Vazareli.

 
Dio tog sna ostvaruje se promovisanjem njegove umjetnosti širom svijeta, naglasio je ambasador Mađarske Kristijan Poša, a izložbu je na XXX Barskom ljetopisu otvorio predsjednik opštine dr Zoran Srzentić.
 
“Ovo je još jedan korak saradnje dvije države, ne samo na političkom i ekonomskom planu, već i na polju kulture. Bio je revolucionar u umjetnosti i želimo da se na pravi način poštuje njegovo nasljeđe. Divio se muzici i vjerovao da su njegovi radovi slični muzičkim kompozicijama. Takođe je vjerovao da boje i oblici proširuju dimenzije i stvaraju, ne-optičke norme koje odgovaraju muzičkim notama", kazao je između ostalog, mađarski ambasador Kristijan Poša na otvaranju izložbe u Baru.
 
Predsjednik opštine dr Zoran Srzentić zahvalio se ambasadi Mađarske i državi Crnoj Gori na "ovakvom poklonu gradu Baru i Barskom ljetopisu, kao i izuzetnom poštovanju koje mađarska ambasada ukazuje Baru, u više projekata i inicijativa".
 
“Želim da zajedno otkrijemo čarobni svijet jednog velikog umjetnika i uživamo u beskraju boja i oblika”, kazao je predsjednik Srzentić otvarajući ovu ekskluzivnu postavku.
 
Likovni program Barskog ljetopisa, započet Vazarelijem, ove godine obuhvatiće 9 projekata koji predstavljaju koncepcijsku cjelinu.
 
“Likovni program je zamišljen kao jedno neobično geometrijsko tijelo. Želio sam kao selektor XXX jubilarnog ljetopisa da iskombinujem međunarodnu i crnogorsku likovnu scenu, ono što pripada tradiciji, ali i ono što me posebno raduje, dam prostor mladim stvaraocima. Biće posebno interesantno kada se sve završi kako su se srele sve te poetike, jer izložbe ne doživljavam pojedinačno, već kao jednu cjelinu. Vjerovatno ću na kraju napraviti esej koji će biti, iz teoretskog ugla opservacija kako je sve to izgledalo i funkcionisalo i što možemo da očekujemo od likovne scene ne samo u Crnoj Gori", kazao je mr Milun Lutovac, selektor likovnog segmenta, koji je otkrio da nas izvjesno, uskoro očekuje neobičan dijalog između Mila Milunovića i Petra Lubarde, koji će se po prvi put sresti u Crnoj Gori u jednom prostoru, zatim slijedi još jedna neobična priča između Njegoša i Lubarde i što oni znače za Crnu Goru, a nakon svega, poslije susretanja i komunikacije između tih velikih energija, bićemo u prilici da vidimo kako izgleda savremena likovna scena i da, kako ističe inventivan i kreativan selektor Lutovac "pronađemo uzrok i posljedicu i pokušamo protumačiti naše doba očima umjetnosti".

 
Otvaranje izložbe pratio je na klaviru Darko Tomčić, student Muzičke akademije na Cetinju, sjajno izvodeći kompozicije Franca Lista, još jednog mađarskog umjetnika, koji je poput Vazarelija u vizuelnoj umjetnosti, ostavio trajan trag u evropskoj i svjetskoj muzici.
 
Izložba poznatog umjetnika Viktora Vazarelija u Dvorcu kralja Nikole biće otvorena za posjetioce do 5. jula, a zatim će je, od 11. jula, vidjeti i publika u Podgorici, u Centru savremene umjetnosti.