Kultura

VIDEO: Tribina o oslobođenju Spiča od Osmanske imperije

by Vesna Šoškić; foto: Studio Petović, snimatelj Adi Karađuzović, montaža Senad Sukalić | 02:12:2017 | 17:40:07

U organizaciji NVO “Novo i ljepše Sutomore” i Matice crnogorske, u restoranu “Izvor” u Sutomoru održana je tribina “140-godišnjica oslobođenja Spiča od Osmanlija”. Radi se o značajnom datumu crnogorske istorije, u kome je naša država izašla na more i stekla nezavisnost. Na tribini su govorili profesori istorije Nikola Stanišić, mr Ivan Jovović, mr Milan Šćekić i publicista i vrijedni hroničar Spiča Vladimir Lukšić.


“Obilježavanje važnih datuma u istorijatu neke zajednice svakako ukazuje na pretpostavku njene zrelosti, što istovremeno otvara mogućnosti za realno sagledavanje, interpretaciju i valorizovanje vlastite prošlosti. U tom kontekstu govorimo o kulturi sjećanja, što jeste jedna od osnovnih odrednica djelovanja Matice crnogorske, koja upravo preko ovakvih programskih sadržaja  želi da afirmiše vrijednosti na kojima se temelji crnogorsko društvo”, kazao je mr Ivan Jovović koji je govorio o značajnim istorijskim podacima i ličnostima toga vremena, kao i prilikama i raspoloženju stanovnika Spiča, koji su i pored aspiracija brojnih osvajača, uvijek bili okrenuti svojoj matici - državi Crnoj Gori.
 
“Smisao organizovanja ovakvih tribina ne nalazi se samo u javnom iskazivanju pijeteta prema pregnućima i žrtvama naših predaka, već su one u savremenim uslovima poželjne za dekonstrukciju romantičarskih interpretacija naše prošlosti, odnosno prisutne pseudoistorije, koja na žalost, žilavo opstaje u narodnoj svijesti, kao i unutar nekih ustanova nauke i kulture”, istakao je mr Ivan Jovović.
 

O ratnim operacijama crnogorske vojske u Spičanskom kraju 1877. godine i efektima te borbe govorio je profesor Milan Šćekić.
 
“U ‘Veljem ratu’ Crna Gora je imala ambiciju da se teritorijalno proširi i zauzme i Spič. U tome se umnogome oslanjala na podršku, prije svega Rusije koja je olakšala crnogorske vojne operacije. Međutim, ti vojni uspjesi nijesu u potpunosti valorizovani, jer je na Berlinskom kongresu 1878. godine odlučeno da Crna Gora na primorju može zadržati samo Bar, od rijeke Željeznice do zaliva Kruče, dok se Ulcinj morao vratiti Osmanskom carstvu, a Spič sa okolinom ustupiti Austro-Ugarskoj. Iako nezadovoljni odlukama Berlinskog kongresa, crnogorske vlasti su 11. maja 1879. godine predale Spič Austro-Ugarskoj. Tako je nakon godinu i po okončana crnogorska uprava ovim krajem, ali ne i privrženost njegovog stanovništva Crnoj Gori”, kazao je profesor Šćekić.
 
“U našoj istoriografiji i srodnim naučnim disciplinama malo je pisano o Spiču. Tek u najnovije doba o prošlosti Spiča, o zavičajnom kulturnom nasljeđu, životu i življenju u Spiču, pišu sveštenik Rade Novaković i Vladimir Lukšić, naš, vaš Brvačanin. Oslanjaju se na tradiciju, predanje sačuvano u pamćenju najstarijih Spičana, ali prvenstveno koriste i sačuvani dokument, arhivsku građu koja im je bila dostupna. Pop Rado piše krajem prošlog vijeka, a Vlado je savremeni hroničar Spiča, i više od toga. Brojna su pitanja pred istraživačima prošlosti Spiča”, kazao je profesor Nikola Stanišić, koji je istakao da je i ova tribina Matice crnogorske i NVO "Novo i ljepše Sutomore" dopronos tome.
 
“NVO  Novo i ljepše Sutomore postaje reprezent ovog kraja”, naglasio je Stanišić.
 
Povodom 140 godina oslobođenja Spiča od Osmanlija i ove večeri, Spič je dobio, odnosno obnovio svoju plemensku zastavu - barjak, koji je dizajnirala mlada vajarka iz Bara Maja Čakalović.


“Ideja da obnovimo spičanski barjak postoji odavno, a evo tek sada smo uspjeli da je realizujemo. On je dio samobitnosti ovog kraja i na njemu vidimo imena svih spičanska sela, odnosno plemena i simbole, mač, krst i lunu”, kazao je publicista Vladimir Lukšić.

Autorka Maja Čakalović je istakla kako je počastvovana što je njoj ukazano povjerenje da uradi repliku barjaka, po preporukama i uputstvima poznavalaca istorije i njegovog značenja u istorijskom kontekstu dešavanja.
 
Profesor Ivan Jovović je zaključio da su mu se “pokušavajući da sintetizuje stavove o predmetnoj tematici asocijativno ukazali stihovi našeg najvećeg pjesnika i filozofa Petra II Petrovića Njegoša, o krstu i luni, koji nekako ne djeluju antagonistički  na plemenskom barjaku Spiča, već su aplicirani, to jeste okrenuti jedan prema drugom, pa vjerujem da mogu simbolizovati zajedništvo naroda barskog kraja, sa svim onim različitostima koje su ovu sredinu učinile specifičnom i prepoznatljivom u mnogo širim okvirima”.
 

Tribinom na istorijsku temu završen je “Kulturni kalendar Sutomora 2017.” i obilježene tri godine aktivnosti entuzijasta okupljenih u NVO "Novo i ljepše Sutomore", koji pokušavaju da valorizuju bogato kulturno i istorijsko nasljeđe Spiča i unaprijede kvalitet života građana na tom prostoru.
 
“Nadam se da će u narednim godinama kroz kontinuitet našeg rada svi programi iz kulturnog kalendara doprinijeti da se kulturno jezgro u Sutomoru utemelji i unaprijedi za sve buduće generacije. Cilj nam je da to kulturno jezgro bude u centru Sutomora na najljepšem mjestu odakle se pruža pogled na cijelo Sutomore, Bar i pučinu bisernog mora, a to je velelepna tvrđava Tabija, koju želimo da valorizujemo i oživimo, da se na tom mjestu održavaju kulturne manifestacije i događaji. Mislim da smo dali vrijedan doprinos i Opštini Bar i TO, time što smo ne mala finansijska sredstva i svoj rad donirali u svrhu opšteg interesa. Poklonili smo svoje dragocjeno vrijeme, a privrednici i građani novčana sredstva koja nijesu zanemarljiva, i sa sigurnošću mogu reći da smo do sada zajedno donirali minimum 60.000€, istinski želeći da se Sutomore izdigne iznad višedecenijske stagnacije”, kazala je Slobodanka Hrvatin, predsjednica NVO "Novo i ljepše Sutomore".
 

Dobar domaćin, kao i uvijek, istinske mecene kulture, bila je i ovoga puta uzorna porodica Petrović, kojoj će pripasti na čuvanje jedan barjak Spiča, a drugi takođe uglednoj familiji Obradović, čiji je predak Petar Obradović postavio temelje Sutomoru i prvi sagradio kuću na tom prostoru “u inat turske sile”, kako piše na njegovoj nadgrobnoj ploči.
 
Prisutne je pozdravio kratkim obraćanjem i domaćin večeri, Aleksandar Petrović. U muzičkom dijelu programu za klavirom, nastupile su profesorice Jelena Dobrković i Ana Vukazić. Veče je vodila Tijana Vukčević.