Kultura

Izdavačka kuća Agape predstavljena Baranima

by Silvija Vukelić | 12:05:2018 | 21:03:58

Izdavačka kuća “Agape” predstavljena je Baranima u petak u sali Dvorca Kralja Nikole. Promociju su organizovali Eparhija budimljansko-nikšićka, Matica srpska-Društvo članova u Crnoj Gori i NVO Srpsko kulturno društvo “Slovo ljubve” iz Bara.
 
O svojim djelima govorili su autori - Aleksandra Ninković Tašić, Arno Gujon i Aleksandar Gajšek.
 
“Njih troje su jedna posebna družina. Oni Jevanđelje svjedoče svojim riječima, djelima i što je najvažnije svojim životima. Oni su mala crkva na svoj način. Udružili su se na Jevanđelju, a potom i u izdavaštvu”, kazao je otac Jovan Plamenac, pozdravljajući prisutne u ime organizatora.
 

Govoreći o nastanku TV emisije “Agape” i istoimene izdavačke kuće, autor i voditelj Aleksandar Gajšek istakao je da je presudni momenat bilo njegovo poznanstvo sa akademikom Vladetom Jerotićem. “Riječ akademika Vladete Jerotića bila mi je, da vam priznam, mnogo bliža nego teološki spisi koje sam pokušavao da čitam. Dopao mi se zato što je te visoke mudrosti, te komplikovane vokabulare, prevodio u jednostavne riječi, čak i u narodne izraze i umotvorine koje posebno cijeni i voli”, kazao je Gajšek.
 
Nakon desetogodišnjeg rada i brojnih intervjua sa značajnim ličnostima nastala je knjiga ”Agape antologija”: “Izabrali smo ,po našem mišljenju dvanaest antologijskih razgovora. Prvi intervju, koji otvara knjigu, razgovor je sa patrijarhom Pavlom. Tu su neke anegdote koje su zaista mudrosti za sva vremena“. Pored detalja intervjua sa patrijarhom Pavlom, Gajšek je ispričao i zanimljive anegdote iz života Jelene Genčić, prvog trenera tenisera Novaka Đokovića: “Od prvog susreta sa Jelenom Genčić, ja sam shvatio da se radi o jednoj vanserijskoj ličnosti, i da su u jednom trenutku dva tako velika duha morala da se spoje, i da se u toj sinergiji do neslućenih razmjera razvije Novakov dar. To je nešto što je dragocjeno i upravo su to matrica i putokaz i za naše živote“.
 
O svojoj knjizi “Svi putevi vode ka Srbiji” govorio je francuski humanitarac Arno Gujon, osnivač organizacije “Solidarnost za Kosovo”. Na put ka Srbiji ga je, kako je kazao, “podstakla želja da sazna istinu, jer on iskreno vjeruje u nju i nije se mirio sa slikom koju su mu nudili mediji na zapadu”.
 
“Drago mi je što me je životni put doveo do vas, ovdje u Bar. Mislim da mi je to bilo predodređeno rođenjem. Ko bi rekao da ću jednog dana, ja - Francuz, rođen u Francuskoj od francuskih roditelja, bez stvarnih i realnih veza sa Srbijom, sa Srbima, Kosovom i Metohijom, Crnom Gorom, biti jednoga dana ovdje u ovoj velelepnoj sali i govoriti o svom četrnaestogodišnjem humanitarnom angažmanu za Srbe na Kosovu i Metohiji i to još na srpskom jeziku. Ali, život je čudo. A ko ne vjeruje u čuda, čudo mu se nikada neće ni dogoditi”, kazao je Gujon.
 
Bilans pomoći koju je humanitarna organizacija na čijem je čelu dostavila Kosovu i Metohiji tokom proteklih 14 godina su 43 konvoja humanitarne pomoći čija vrijednost prelazi 3,5 miliona eura. U saradnji sa Eparhijom raško-prizrenskom takođe realizuju brojne projekte u oblasti školstva (renovirali su 31 školu) zdravstva, poljoprivrede, stočarstva itd. “Ukupna vrijednost svih naših ulaganja u sve te projekte prelazi dva miliona eura, što može da zvuči malo i mnogo ujedno. Malo zato što znamo da države, EU ili druge velike institucije mogu za tren oka da daju toliki novac za bilo koji projekat. Ali za nas skupiti novac za sve te projekte je ogroman trud i ogromna darežljivost svih naših donatora, zato što mi ne zavisimo ni od jedne institucije, već isključivo od naših donatora, a to su obični građani, francuske porodice koji žele na taj način da pokažu svoju solidarnost prema Srbima na Kosovu i Metohiji”, kazao je Gujon.
 

Ljudi mu se često zahvaljuju za svu pomoć koju su im pružili, međutim, kaže da on njima zahvaljuje jer su uspjeli da promijene njegov život. “Poruka koju sam želio da pošaljem kroz knjigu je da budućnost zavisi od nas samih. Iako ne možemo u potpunosti da utičemo na nju, da je promijenimo, možemo svakako malo tu i tamo da utičemo da bude onako kako bismo mi željeli. Da nikad ne treba očajavati i da će svaki pozitivan čin kad tad će imati svoj efekat”, kazao je Gujon i dodao kako se nada da će njegova knjiga pomoći čitaocima da prepoznaju svoje male korake kojima mijenjaju sebe i svijet.
 
O “Autobiografiji Nikole Tesle i Mihaila Pupina” govorila je autorka Aleksandra Ninković Tašić. Njen motiv da javno govori o povezanosti Pupina i Tesle je kako je rekla, naučna istina i potreba da javnost prestane da se bavi glasinama koje ruše ugled dvojice svjetskih naučnika.
 
“Pupin je tokom čitavog života od svog bogatstva davao i darivao dvije trećine pomoći Srbiji, a trećinu Crnoj Gori. Sve što je časnim naučnim radom stekao, ostavio je našem narodu. Mi smo takvog junaka zaboravili i njegovo dobro i veliko djelo. Takođe, ‘posvađali’ smo ga bez ikakvih argumenata sa Nikolom Teslom. A Teslu smo čitavog izokrenuli te nigdje ne stoje njegove najživotnije izjave”, kazala je Ninković.

Analizom više od 1.500 članaka i dokumenata, tokom sedam godina rada na knjizi, ona je došla do zaključka da su dvojica srpskih velikana više sarađivali nego što su se svađali, te da su bili tijesno povezani, kako svojim odnosom prema majkama, koje su im bile veliki uzor, tako i tradicijom, posvećenošću nauci i željom da uspostave globalni mir na planeti.
 
U muzičkom dijelu programa nastupili su mladi violinisti Sara Kovačević i Vuk Mastilović.