Kultura
Zajednički, ekumenski svetac (2)
by Vesna Šoškić | 28:10:2018 | 11:43:25
U svijetlu nedavnih rasprava oko crkve na Rumiji, objavljujemo dvodjelni intervju direktorice Radio Bara Vesne Šoškić sa Miroljubom Orlandićem, dugogodišnjim istraživačem kulta Svetog Vladimira i idejnim tvorcem projekta “Putevima Svetog Vladimira”. Za Radio Bar i Bar Info, povodom hiljadugodišnjice smrti dukljanskog kneza i državnosti Crne Gore, govorio je o značaju tih datuma, ličnosti i djelu, i saznanjima do kojih je došao tokom jedanaestogodišnjeg bavljenja ovom temom.“Crna Gora mora valorizovati kult Svetog Vladimira, kako bi poručili Evropi da imamo 1000 godina državnosti, ali i da se međusobno poštujemo, objedinjeni oko Svetog Vladimira i njegove ekumenske misije. Ova priča zaslužuje i vrednovanje sa aspekta kulturnog turizma, jer savremen gost je gladan takvih priča, ne zadovoljava se samo plažom i kupanjem. Drugi narodi izmišljaju priče i stvaraju brendove, a mi imamo najupečatljivuju ljubavnu priču, nastalu više od 500 godina prije Romea i Julije. Balkon na kojem je stajala Julija, i Italiju, zbog te priče posjetilo je milion turista i ostavilo novac. Mi imamo 1190. godine opisanu našu ljubavnu priču i taj dokaz se čuva u Vatikanu”, kaže Miroljub Orlandić, koji ističe da se svi istraživači slažu da se ta i takva ljubav dogodila. Kako navodi naš poznati reditelj Branko Baletić, “Vladimir i Kosara sreli su se kratko, a žive zauvijek”.
“Pripremamo i dokumentarni i igrani film na ovu temu, jer svi su oduševljeni najstarijom i najvećom ljubavnom pričom. Zbog svega smo osmislili i projekat ‘Putevima Svetog Vladimira’, koji bi trebalo da bude zajednički - Opština Bar, Makedonija i Albanija - grad Skadar. Vladimir je više puta prošao maršutu od Tirane, Elbasana, preko Struge, Ohrida, do Prespe. Jednom kao zatočenik, drugi put sa ženom Kosarom, pa treći put na poziv Samuilovog nasljednika Vladislava, kada je pogubljen”, kaže Miroljub Orlandić, koji je naglasio da će pozvati turiste i domaće stanovništvo da krenu putem od Virpazara do Albanije, kojeg bi trebalo rekonstruisati kada budu obezbijeđena sredstva i u potpunosti ga oživjeti, jer taj put, koji je sam po sebi atraktivan zbog bujne vegetacije, jezera i prelijepe prirode, priča i oživljava duh Svetog Vladimira, njegovu ljubav sa Kosarom i život dostojan antičkih drama i junaka.
Inicijatori ideje planirali su da do Ostrosa budu postavljeni i informativni punktovi - kućice gdje bi turisti mogli dobiti potrebne informacije, a zatim i markirati put od Bara do Rumije i pozvati sve građane, svih vjera, da se vrate istoriji i svojoj tradiciji, zajedničkim iznošenjem krsta na svetu planinu.
“Upravo ta barska priča potvrđuje Vladimira kao ekumenskog svetitelja, koji objedinjuje i pravoslavce i katolike i muslimane. Ovaj put turiste bi trebalo da odvede i do Albanije i do Makedonije, Grčke i na Svetu Goru, gdje se čuvaju mošti, ikone i freske Svetog Vladimira i gdje on snažno živi u narodu i poštuje se. Čak smo i na Sinaju pronašli njegovu ikonu. Za razliku od ljudi koji nas uče da se mrzimo, da im pokažemo da poštujemo i volimo jedni druge. Kada smo na našim istraživanjima bili u Albaniji, sa mnom je bio i Medo Balić, crnogorski musliman koji govori albanski, i kada smo pokušali da uđemo u jedan manastir u centru Albanije, vidjeli smo da je zaključan. Rekao sam Medu da se snađe da dođemo do ključara. Pronašao je seoskog mlinara kod kojeg je bio ključ i objasnio mu o čemu se radi, pritom pitajući ga smeta li mu što je musliman i da li je dobrodošao u hram. On je odgovorio: ‘Bog je jedan’, zagrlio ga i poljubio. To je mlinar, seljak, a razmišlja na taj način. Na puno smo takvih ljudi nailazili i takvih primjera. Upoznali smo i porodicu Ćulafić koja živi u Albaniji i koji su donatori drvenog krsta crkvi, iako ne poznaju istoriju, a očigledno je i njih osvijetlio duh Vladimirov. Sveti Vladimir je zaštitnik Drača, a zvanično bi to trebalo da bude i sa Barom. Dobro je što je Bar dobio Trg Vladimira i Kosare, gdje je Vladimirov spomenik, a raduju i planovi lokalne uprave da se njegovoj bronzanoj statui pridruži i Kosara. Grad Resen u Makedoniji donio je, takođe, odluku o gradnji spomenika, gdje će biti i fontana i uređen prostor, na kojem se zaljubljeni parovi mogu zakleti na vječnu ljubav kakva je Vladimirova i Kosarina”, ističe Orlandić.
Dio puta Svetog Vladimira trebalo bi da bude i Velepoje, u blizini Skadra, gdje su sahranjeni dukljanski vladari Vojislavljevići - Mihailo i Bodin.
“Ovu priču podržala je i Matica crnogorska, u kojoj sam sada intenzivno angažovan, i Fondacija ‘Sveti Petar Cetinjski’, ali i Dragoljub Rašović, takođe Makedonska akademija nauka i umjetnosti, a očekujemo da nam se i zvanično, potpisivanjem memoranduma , priključi i Albanija, pa da do kraja ispričamo ovu priču. Djelovanje Matice crnogorske u Makedoniji je vrlo važno, jer moramo sačuvati svoj identitet, uprkos upornim pokušajima asimilacije, jer u toj republici, prema našim podacima živi preko 20.000 Crnogoraca”, kaže Miroljub Orlandić.